Kako je nestašica majstora promijenila tržište rada u BiH?
Zanatska zanimanja posljednjih su godina među najtraženijima u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje. Iako raste interesovanje završenih osnovaca za upis zanatskih smjerova, nadležni ističu da je to nedovoljno. Situaciju dodatno komplicira činjenica da se oni koji steknu iskustvo često odlučuju za odlazak u inozemstvo.
Petnaestogodišnji učenik prvog razreda Tehničke škole, jedan je od više stotina mladih koji su odabrali zanatski smjer. Kaže da ga je taj poziv privukao još u osnovnoj školi, a kada mu se ukazala prilika, odlučio je da upiše automehaničarski smjer. Njegova očekivanja su da nakon školovanja, uz sticanje iskustva kod nekog majstora, otvori vlastitu radionicu.
Automehaničari, bravari, varioci, krojači, vozači i stolari samo su neka od najtraženijih zanimanja u našoj zemlji posljednjih godina. Entitetski zavodi za zapošljavanje kroz različite programe podržavaju samozapošljavanje te zanatsku i preduzetničku djelatnost. Tako se, primjera radi, kroz programe startap i samozapošljavanje, koji su razdvojeni u nekoliko kategorija – za mlade, za žene, za sve i za demobilizirane borce – izdvajaju značajna sredstva s ciljem obuhvata više od hiljadu osoba.
Iako interesovanje raste, zanatlija je nedovoljno na domaćem tržištu. Kako ističu iz jedne od udruga poslodavaca, vrtimo se u začaranom krugu – dok naši ljudi odlaze, dolazi radna snaga iz zemalja Azije koja nema iste radne navike niti pristup radu kakav se očekuje na ovom području.
Najvišu cijenu nedostatka zanatlija na kraju plaćaju građani, kroz skuplje usluge i nerijetko višemjesečna čekanja na dolazak majstora. U školama ih pokušavaju motivirati stipendijama za zanatska zanimanja i modernizacijom nastave. Kako ističu iz jedne od tehničkih škola, učenici u posljednje vrijeme sve više biraju zanatska odjeljenja, a sve struke su itekako tražene. Ono što je posebno ohrabrujuće jest da učenici nakon završene škole lako dolaze do posla.
Ipak, veći problem od motivacije za školovanje predstavlja zadržavanje dobrih majstora i zanatlija na ovim prostorima. To se, ističu sagovornici, može postići sistemskim mjerama koje su, nažalost, ili nedovoljne ili potpuno izostaju.
