Potrošačka korpa u BiH premašila 3.300 KM: Hrana postala najveći teret za građane
Ekonomske krize postepeno postaju naša svakodnevica. Iako smo na političke nestabilnosti odavno navikli, sve teže podnosimo kontinuirani rast cijena. Potrošačka korpa u BiH za četvoročlanu porodicu u aprilu je dostigla iznos od preko 3.300 konvertibilnih maraka. Ovaj podatak najbolje oslikava koliko je teško održati pristojan životni standard.
Hrana kao dominantan trošak
Najveći udar na kućni budžet dolazi od cijena prehrambenih proizvoda. Građani sve češće ističu kako na hranu potroše više novca nego na stanovanje, odjeću, obrazovanje i prijevoz zajedno. Poskupljenje voća i povrća i dalje izaziva zaprepaštenje na tržnicama i u marketima.
Penzioneri su posebno pogođeni. Mnogi ističu da sezonske proizvode poput jagoda i trešanja kupuju u minimalnim količinama, čisto da ih probaju. Osnovne namirnice potrebne za jedan solidan ručak, poput mesa, bilježe značajan skok cijena. Građani potvrđuju da smanjuju potrošnju na svim artiklima. Mlijeko, ulje, brašno i šećer su postali toliki teret da se šali se kako će se polako preći samo na “gorku kafu”.
Paradoks plodne zemlje i ogromnog uvoza
Posebno zabrinjava podatak da Bosna i Hercegovina uvozi preko 80% hrane koju konzumira. Ovaj trend stvara ogromnu ovisnost o stranim tržištima. To je naročito paradoksalno s obzirom na prirodne resurse kojima zemlja raspolaže.
Stručnjaci za zaštitu potrošača naglašavaju da je kvadratura obradivog zemljišta u BiH gotovo jednaka onoj u susjednoj Hrvatskoj. Poređenja radi, slična površina u Kini hrani 25 miliona ljudi. Procjene su da bi BiH, uz pravilnu strategiju, mogla hraniti cijeli region. Međutim, u slučaju zatvaranja granica, trenutna situacija je toliko loša da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad.
Nedostatak strategije i inflacija
Ekonomski analitičari upozoravaju na odsustvo jasne vizije. Ključni resori poput hrane i energije nemaju dugoročnu državnu strategiju. Postoje samo sporadični pokušaji pojedinih ministarstava bez ozbiljnog sistemskog rješenja.
Kao posljedica međunarodnih inflatornih pritisaka, Centralna banka Bosne i Hercegovine procijenila je godišnju stopu inflacije od 4,7 odsto. Građani se nadaju poboljšanju, ali svjesni su da ono zavisi od globalnih dešavanja.
Najbolji scenario za smanjenje pritiska na potrošačku korpu u BiH uključuje uspostavljanje mira na Dalekom istoku i okončanje rata u Ukrajini. Ovi sukobi izazivaju ogromno iscrpljivanje resursa, što se direktno odražava na cijene proizvoda na našim policama.
Iako se potrošači nadaju pojeftinjenju osnovnih potrepština, iskustvo pokazuje da ono dolazi mnogo sporije od poskupljenja. Dakle, čak i u slučaju globalne stabilizacije, rasterećenje kućnog budžeta zahtijevaće vrijeme i strpljenje. Stoga, praćenje kretanja potrošačke korpe u BiH ostaje ključno za razumijevanje ekonomske stvarnosti.
