Nakon što je administracija Općine Sapna uporno izbjegavala dati precizne informacije o općinskoj imovini, uslijedila je ponovljena žalba i zahtjeva za pristup informacijama.
Ovoga puta, odgovor je znatno jasniji. Iz dostavljenog rješenja proizlazi da se objekti koji su u poslovnim knjigama Općine evidentirani kao “stanovi” pretežno nisu klasični stanovi.
Objekat koji se vodi kao “Stambeno-poslovna zgrada – Stara banka” odavno je srušen. Prema riječima administracije, objekat do danas nije bio isknjižen iz evidencije osnovnih sredstava, a to će biti učinjeno u narednom periodu.
Objekat koji se vodi kao “Stan” predstavlja kuće u Nezuku (Debeljak), koje su neposredno nakon rata izgradili humanitarna organizacija i Općina Sapna za potrebe izbjeglih i raseljenih lica. Kako je navedeno u rješenju, objekti su i danas u funkciji i koriste se upravo za tu namjenu, a njihova privatizacija nije izvršena.
Treći evidentirani “stan” odnosi se na nekadašnje izbjegličko naselje u Sapni. I taj objekat je u međuvremenu srušen, ali nije bio isknjižen iz poslovnih knjiga, što će navodno biti učinjeno u narednom periodu.
Dodatno pojašnjenje ukazuje da se iza podataka koji su ranije izazivali nedoumice ne krije raspolaganje općinskim stanovima niti njihova privatizacija, već prije svega neažurne evidencije osnovnih sredstava koje godinama nisu usklađivane sa stvarnim stanjem na terenu.
Slučaj ponovo otvara važno pitanje: koliko su pouzdane službene evidencije javne imovine ako se u njima i dalje vode objekti koji su odavno srušeni ili više ne postoje? Upravo zato, pravo na pristup informacijama nije puka formalnost, već mehanizam kojim građani mogu provjeriti kako javna uprava vodi i upravlja javnom imovinom.
Općina Sapna u narednom periodu će, tvrdi, uskladiti poslovne knjige sa stvarnim stanjem, kako bi podaci kojima raspolaže javnost bili tačni, ažurni i vjerodostojni.
