Donosi li novi Akcioni plan suštinsku transformaciju evropskog energetskog sistema?
Evropska komisija postavila je cilj da udvostruči stopu elektrifikacije na 46% do 2040. godine, a to uveliko zavisi od obeshrabrivanja korištenja fosilnih goriva. To će biti teško ako nastave primati visoke subvencije koje trenutno uživaju: do 97 milijardi eura godišnje, koje Brisel planira postepeno, ali odlučno ukinuti kao dio plana za ubrzanje elektrifikacije širom EU.
„To je kao da doktor pokušava pomoći dijabetičaru propisivanjem šećera. To nije racionalno“, objasnio je komesar za energetiku i stanovanje Dan Jorgensen, opravdavajući prijedlog za smanjenje subvencija.
Ova mjera je dio novog Akcionog plana za elektrifikaciju, o kojem je prvi izvijestio EL PAÍS, a koji je predstavljen ovog petka u Briselu s ciljem smanjenja opasne – i skupe – ovisnosti evropskog kontinenta o fosilnim gorivima. To je još jednom postalo očigledno američkim ratom protiv Irana i naknadnim zatvaranjem Hormuškog moreuza, koji je Evropljane već koštao dodatnih 50 milijardi eura, a da im nije osigurao “jedan dodatni molekul” energije, kako nas Komisija stalno podsjeća.
Za Komisiju, nuklearne elektrane su jedno od ključnih rješenja, kao izvor energije koji mora igrati značajnu ulogu u elektrifikaciji kontinenta i njegovom prelasku na čistu energiju. Brisel podržava produženje životnog vijeka postojećih reaktora “osim ako se ne pokaže neekonomičnim ili nekompatibilnim s najstrožim sigurnosnim standardima”, kako je navedeno u akcionom planu. Međutim, Komisija je odbila komentirati planove za pojedinačne nuklearne elektrane, napominjući da energetski miks zemalja spada u nacionalnu nadležnost.
Prema proračunima Evropske komisije, subvencije za fosilna goriva su 2024. godine dostigle 97 milijardi eura, što je znatno povećanje u odnosu na već visoki prosjek od 60 milijardi eura između 2015. i 2019. godine. Sve se ovo dešava u vrijeme kada su ruski rat protiv Ukrajine, a sada i novi sukob na Bliskom istoku, otkrili značajnu ekonomsku, ali i geostratešku ranjivost uzrokovanu prekomjernom ovisnošću o ovim gorivima.
Ovome Komisija dodaje još jedan argument: „Energetske subvencije predstavljaju fiskalni napor i trošak za javne budžete“, napominje se u komunikaciji u kojoj se iznosi njen plan da Evropa postane „prvi kontinent na svijetu koji radi na struju“, kako je to opisala predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen. A da bi se to postiglo, Brisel u svom obrazloženju dodaje: „Ključno je da takve subvencije budu dobro osmišljene i da se koriste na odgovarajući način, te da pružaju koherentnu podršku ciljevima politike EU, na primjer, elektrifikaciji ključnih sektora.“
Za Brisel, napori koji su do sada uloženi u ovoj oblasti su nedovoljni: Prema nacionalnim planovima postepenog ukidanja koje su države članice saopštile tokom 2023. i 2024. godine, manje od polovine (39% ili 38 milijardi eura) subvencija za fosilna goriva imalo je planirani datum završetka prije 2025. godine. Dodatnih 8% (8 milijardi eura) planirano je da se završi između 2026. i 2030. godine, dok za preostalih 52% (50 milijardi eura) „ili nema datuma završetka ili je postavljen za poslije 2030. godine“.
Ovi ciljevi su očigledno nedovoljni za Brisel, koji sada obećava da će prije kraja godine imati spreman paket mjera „za postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva kao dio paketa Energetske unije nakon 2030. godine“. Jer, naglasio je Jorgensen, „javni novac treba trošiti na ono što nam koristi, a ne na ono što nam šteti“.
Socijalistički zastupnik u Evropskom parlamentu Nicolás González Casares, član Odbora za industriju Evropskog parlamenta, pozdravio je postepeno ukidanje subvencija i cilj dostizanja 200 GW skladištenja energije do 2030. godine. Izjavio je da su obje mjere “u skladu s energetskom tranzicijom koja će smanjiti račune za energiju, ojačati sigurnost snabdijevanja i poboljšati konkurentnost evropske industrije”.
Pored očiglednih koristi od dekarbonizacije – do 20% manje od trenutnih emisija – Komisija, formalizujući ovog petka „okvirni“ cilj elektrifikacije od 46% (dvostruko više od trenutne stope, koja je ostala nepromijenjena već deceniju), procjenjuje da bi Evropa mogla uštedjeti do 260 milijardi eura godišnje na računu za uvoz fosilnih goriva do 2040. godine. To će također pomoći u zaštiti evropskih domaćinstava i industrija od uticaja međunarodnih kriza na njihove troškove električne energije, što se još uvijek vidi. „Konkurentnost Evrope će se graditi na čistoj energiji, a ne na uvoznim fosilnim gorivima“, naglasila je izvršna potpredsjednica za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju, Teresa Ribera iz Španije.
„Možemo uštedjeti milione na uvozu fosilnih goriva i investirati u čistije, efikasnije tehnologije, a istovremeno stvoriti milione radnih mjesta“, primijetio je Jorgensen. Istakao je da lanci vrijednosti čiste elektrifikacije već zapošljavaju više od četiri miliona Evropljana. „Povećanjem potražnje za električnim vozilima, toplotnim pumpama i drugim tehnologijama možemo značajno povećati broj radnih mjesta“, naglasio je, pozivajući se na druge tačke uključene u prijedlog Komisije.
Briselski akcioni plan također ima za cilj pristupačnije cijene električne energije smanjenjem razlike u cijenama između plina i električne energije, koja je u većini država članica podložna višim porezima – i do tri puta većim – od plina. Ova “razlika”, naglašava Brisel, “ohrabruje” države članice da usvoje mjere kako bi do 2030. godine cijena električne energije ne premašila dva i po puta cijenu plina za domaćinstva, niti dvostruku cijenu za industriju. U tom okviru, Komisija je u utorak, uz svoj akcioni plan, predstavila zakonodavni prijedlog o oporezivanju računa za električnu energiju i još jedan o mrežnim naknadama, s ciljem podsticanja elektrifikacije, a ne kažnjavanja.
„Želimo da se električna energija oporezuje manje od plina. To je jednostavna mjera za smanjenje računa za struju“, rekao je Jorgensen na konferenciji za novinare u Briselu.
