Sabor Republike Hrvatske usvojio je u srijedu, 15. jula Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini kojom se podržavaju izmjene izbornog sistema radi osiguravanja, kako je navedeno, “legitimnog političkog predstavljanja” Hrvata, uključujući i uspostavu posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, piše Radio Slobodna Evropa.
Rezoluciju je predložio Domovinski pokret, stranka radikalne desnice u Hrvatskoj i partner u vladajućoj koaliciji predvođenoj Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), nakon što su dvije stranke prošle sedmice usaglasile njen konačni tekst.
U dokumentu se navodi da Hrvati u Bosni i Hercegovini “ne ostvaruju u potpunosti svoju ustavom zajamčenu konstitutivnost” i da se ne mogu smatrati potpuno ravnopravnim s druga dva konstitutivna naroda.
Hrvatski sabor zato poziva Vladu Hrvatske da nastavi pružati političku podršku reformama koje bi omogućile da svaki konstitutivni narod bira svoje “legitimne predstavnike”.
Među modelima kojima je data podrška nalazi se i prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zahtjev koji godinama zagovaraju HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor u Bosni i Hercegovini.
Sabor je u rezoluciji osudio i ono što je nazvao “izbornim inženjeringom” i preglasavanjem Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, delegata u domovima naroda i drugim institucijama vlasti.
Vlada Hrvatske pozvana je da koristi političke, pravne i diplomatske mehanizme unutar Evropske unije i međunarodnih organizacija radi zaštite interesa Hrvata u BiH.
Dokument je usvojen manje od tri mjeseca prije opštih izbora u Bosni i Hercegovini, zakazanih za 4. oktobar, a dolazi u vrijeme ponovnih rasprava o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Najveći politički spor u BiH godinama predstavlja izbor hrvatskog člana Predsjedništva, institucije koju čine tri člana, Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske, kao predstavnici konstitutivnih naroda.
Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH, te uz podršku i vladajuće koalicije u Hrvatskoj, osporavaju izbor Željka Komšića, tvrdeći da je za tu funkciju biran pretežno glasovima bošnjačkih birača.
Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.
Posljednji razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH, početkom 2022. u Neumu, održani uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije, okončani su bez rezultata.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
