Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske odbilo je zahtjev firme “Srbinjeputevi” d.o.o. Foča za odobravanje Studije uticaja na životnu sredinu za izgradnju male hidroelektrane “Bjelava”, a ovo rješenje jedno je u nizu pobjeda građana i građanki koji se proteklih pet godina bore protiv ovog štetnog projekta
„Ovo je kruna naše višegodišnje borbe i dokaz da su argumenti i istina na strani građana i javnosti. Od početka radova smo ukazivali na brojne neregularnosti, počev od izvođenja radova bez dozvola, preko neriješenih imovinsko pravnih odnosa, do bezobzirnosti izvođača prema životnoj sredini i gradskom vodovodu“, istakao je Miloš Vujičić, mještanin i predsjednik Udruženja građana “Bjelava”.
Studija je odbijena iz više razloga, a neki od njih su: planirani cjevovod mHE prolazi kroz zonu sanitarne zaštite izvorišta “Lučka vrela” glavnog snabdjevača Foče pijaćom vodom; nije analiziran uticaj projekta na bezbjedno vodosnabdijevanje Foče; investitor nije dostavio dopunjenu studiju ni nakon dodatnog roka, čime je potvrđeno da projekat može ugroziti životnu sredinu.
„Zahvalni smo svim sugrađanima koji su prepoznali važnost naše reakcije i koji su svojim potpisima dali podršku i legitimitet našoj borbi. Zahvalni smo odgovornim pojedincima u lokalnim i republičkim institucijama, kao što su JKP Izvor, Opština Foča, Inspektorat RS, Vode Srpske, MPUGE, MER koji su odgovornim radom dali doprinos za spas Bjelave i gradskog vodovoda. Nadamo se da će institucije RS, poštujući zakone i volju naroda, staviti i konačnu tačku na mHE Bjelava tako što će je zauvijek izbrisati iz svih planova i ugovora. Nadamo se i da ćemo dobiti potrebnu podršku da Bjelavu vratimo u staro korito i da saniramo štetu koju su probijanje puteva, miniranje terena, bespravna sječa šume i klizišta izazvali”, kazao je Vujičić.
Komentare na studiju uticaja na životnu sredinu, a na osnovu kojih je ovo rješenje izdato poslali su aktivisti i građani okupljeni u Udruženje građana „Bjelava“ iz Foče i Centar za životnu sredinu, koji od početka vodi pravnu bitku u ovom slučaju, kao i druge organizacije u BiH.
„Ono što je najbitnije jeste da je ovo područje odbranjeno. U mnogo slučajeva se pokazalo da su male hidro elektrane ogromna šteta za prirodu i lokalno stanovništvo, a korist za pojedinca. Rijeka se devastira, koncesiona naknada je mala, struju privatnici izvoze, a onemogući se neki bolji održiviji razvoj na tom području“, rekao je Vladimir Topić, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
Ovaj projekat od samog početka prate brojne kontroverze i niz neregularnosti koje su uzrokovale štetu po rijeku Bjelavu, životnu sredinu, ugrozile gradski vodovod i privatna imanja stanovnika Foče. Međutim, Vlada Republike Srpske je, umjesto da raskine sporni ugovor o koncesiji, ipak nagovijestila da će dati mogućnost investitoru da nastavi realizaciju spornog projekta, te je najavljeno potpisivanje novog, drugog po redu, Aneksa ugovora. Na javnoj raspravi koja je organizovana u martu 2024. godine u Foči povodom Nacrta Studije uticaja na životnu sredinu, građani su odlučno poručili: „Nikad odustati nećemo, nećemo dati Bjelavu, niti našu pitku vodu investitoru. Naše ostaje naše!“
„Sada očekujemo od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske da raskine koncesioni ugovor koji je ionako manjkav po mnogo osnova”, poručio je Topić.
Podsjećamo da je Centru za životnu sredinu, nakon tri upravna spora, postupajući sud potvrdio da razlozi zbog kojih su podnesene tužbe, mogu da budu i razlozi za razmatranje raskidanja ugovora o koncesiji za izgradnju i korištenje ovog projekta, a koji je zaključen 2019. godine između investitora i Vlade Republike Srpske.
Inače, ugovorom o koncesiji iz 2019. godine su jasno predviđeni rokovi za realizaciju ovog projekta u dvije faze, i to rok od 12 mjeseci za provođenje pripremnih radova, odnosno rok od 24 mjeseca za izgradnju i puštanje u rad postrojenja. Dodatni rokovi, odobreni prvim aneksom ugovora iz 2021. godine, istekli su još 2022. godine, ali ono što je posebno bitno je da je resorno ministarstvo već potvrdilo da je zaključivanje dodatnog aneksa za ovaj projekat pravno neizvjesno.
“Kod ovakve situacije, održavanje neizvjesnog koncesiono-pravnog odnosa je pravno štetno i neophodno je da Vlada razmotri raskidanje ugovora o koncesiji. Za to su nastupile okolnosti propisane kako u zakonu tako i samom ugovoru—koncedent može jednostrano da raskine ugovor ukoliko koncesionar ne izvršava ili propušta da izvrši potrebne radnje u ugovorenom roku ili svojom krivicom ne počne sa obavljanjem koncesione djelatnosti u ugovorenom roku”, objasnio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.
“Pored kašnjenja u realizaciji projekta, što samo po sebi vuče pravne posljedice, podsjećamo da je investitor ranije osuđen i za krivično djelo počinjeno u vezi sa ishodovanjem ove koncesije. Time prestanak koncesiono-pravnog odnosa postaje pravna obaveza koncedenta, ali i moralno opravdan čin koji šira javnost legitimno očekuje”, zaključio je Skomorac.
Izvor: BUKA
