Klimatske promjene najteže pogađaju najranjivije skupine, upozoravaju stručnjaci
Ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana voda naglašava da klimatske promjene ne pogađaju sve grupe jednako. Žene, djeca i osobe s invaliditetom često su prve žrtve ekoloških kriza, zbog čega je njihovo uključivanje u procese donošenja odluka, posebno u upravljanju vodnim resursima, od presudne važnosti.
Iako u Bosni i Hercegovini još uvijek nema opće krize s vodom, posljedice globalnog zagrijavanja postaju sve vidljivije. Apsurd je da, iako je zemlja bogata ovim resursom, godišnje se milioni troše na uvoz vode za piće. U 2025. godini uvezeno je više od 70,8 miliona kilograma vode, uključujući prirodnu i umjetnu mineralnu vodu te gaziranu vodu bez dodanog šećera, u vrijednosti od 41,7 miliona KM. U odnosu na prethodnu godinu, riječ je o količinskom rastu od 7,1 odsto i vrijednosnom porastu od 9,6 odsto.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je od samih klimatskih promjena trenutno opasniji ljudski faktor – navike potrošača, praksa prehrambene industrije i sveprisutni nemar prema prirodnim dobrima. Kako se navodi iz javnih ustanova zaduženih za zaštićena prirodna područja, posljedice globalnog zatopljavanja već se osjećaju, ali o krizi se još ne može govoriti. Upravo se to, ističu, treba shvatiti kao upozorenje i podstrek za odgovornije ponašanje prema vodnom bogatstvu.
Istovremeno, ukazuje se na to da bi odnos javnosti prema prirodnim dobrima mogao biti znatno bolji. Svakodnevno se suočavamo s primjerima zagađivanja, zapaljivanja vatre u prirodnim sredinama i ugrožavanja ekosistema, što dodatno otežava napore za očuvanjem.
Dok se starije generacije često kritiziraju zbog narušavanja riječnih tokova u ime profita, mlađe generacije na očuvanje resursa gledaju drugačije. Za njih voda nije samo resurs, već privilegija koju ne treba uzimati zdravo za gotovo. Mladi ističu da je potrebno razumjeti koliko je voda bitan resurs i koliku sreću predstavlja bogatstvo kojim se pojedine sredine odlikuju.
Kao primjer navode promjene na nekadašnjim prirodnim fenomenima, poput najduže ponornice na svijetu, čiji je tok značajno smanjen nakon izgradnje hidroelektrane. Ovo se, prema njihovom viđenju, pokazuje kao odraz nezahvalnosti prema prirodi, pri čemu poručuju da i mladi i odrasli trebaju naučiti poštovati prirodne vrijednosti.
Iako svijest o važnosti očuvanja prirode postoji, a vjera u mlađe naraštaje ostaje snažna, ključno je otvarati horizonte i omogućiti djeci i mladima da prepoznaju značaj svog djelovanja – kako za sebe, tako i za društvo u cjelini.
Svjetski dan voda podsjeća na važnost osiguranja pristupa čistoj vodi za svakog pojedinca. Čuvanje tog bogatstva ostaje obaveza koja ne poznaje ni rod ni uzrast, već zahtijeva odgovornost cijele zajednice.
