Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona uprkos evropskim obavezama
Uprkos obavezama i očekivanjima u procesu evropskih integracija i unapređenja medijskih sloboda, tokom prošle godine nije ostvaren suštinski napredak, zaključeno je na konferenciji o medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini.
Prezentirajući istraživanje o zaštiti medijskih sloboda u zemlji, izvršna direktorica Fondacije Mediacentar kazala je da i dalje nisu usvojeni ključni zakoni o elektronskim medijima, elektronskim komunikacijama, te transparentnom vlasništvu nad medijima. Naglašeno je da su proces tokom prethodnih godina obilježili spor i nedovoljno transparentan rad na propisima, izostanak političkog konsenzusa i fragmentacija nadležnosti koja otežava pragmatična rješenja.
Nakon provedenog istraživanja, evidentan je ozbiljan jaz između zakona kakvi su potrebni Bosni i Hercegovini i onih koji su trenutno na snazi. Ukazano je i na različite inicijative na više nivoa vlasti, koje se pravdaju borbom protiv dezinformacija i zaštitom javnog reda i mira.
Posebno je zabrinjavajuća situacija kada je riječ o tužbama za klevetu, koje se i dalje podnose u entitetu Republici Srpskoj. Prema podacima prikupljenim od okružnih tužilaštava, zabilježene su 273 prijave za krivično djelo klevete, od čega se 47 odnosi na medije i medijske izvještaje. Iako nije bilo podignutih optužnica, riječ je o pokušajima zastrašivanja novinara.
Na konferenciji je istaknuto da je održivost Javnog RTV servisa ozbiljno ugrožena zbog dugova. Sudske odluke iz 2025. godine potvrdile su da javnom servisu pripada dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj, te da je entitetski javni servis nezakonito zadržavao sredstva. Međutim, političko i institucionalno rješavanje ovog pitanja i dalje izostaje.
Kada je riječ o reformskim procesima, predstavljena je studija praćenja napretka medijske legislative. U Federaciji Bosne i Hercegovine, izmjene Krivičnog zakona donijele su određene mehanizme zaštite od digitalnog nasilja, ali su istovremeno otvorile i rizike za istraživačko novinarstvo kroz odredbe o ličnim podacima i netransparentan zakonodavni postupak.
U Brčko distriktu, novi zakon o slobodnom pristupu informacijama donio je određena poboljšanja, uključujući proaktivnu transparentnost i žalbeni postupak, ali i dalje zadržava brojna ograničenja i nejasnoće u odnosu prema zaštiti ličnih podataka.
Tokom 2025. godine nisu usvojeni novi zakoni o elektronskim medijima i elektronskim komunikacijama. Iako Bosna i Hercegovina već kasni u usklađivanju sa Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama, predstoji i usklađivanje s Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA). Nadležno ministarstvo ocijenilo je izradu nacrta djelimično završenom, međutim nacrti zakona nisu bili javno dostupni do kraja prošle godine, pa nije bilo stvarnog uvida, javne rasprave ni učešća stručne javnosti.
Primjetno je da je rad radnih grupa bio usporen zbog manjka logističke podrške, preklapanja članstva i neriješenih pitanja nadležnosti između institucija na državnom nivou.
Online mediji i dalje nisu sistemski uređeni, a zakon o transparentnosti medijskog vlasništva do kraja prošle godine nije bio javno dostupan, uz postojanje političkih prepreka.
Učesnici konferencije poručili su da su sloboda medija i izražavanja, kao i sigurnost novinara, ključni za demokratski razvoj i evropski put Bosne i Hercegovine. Bez toga, političari i institucije mogli bi djelovati bez stvarne kontrole, a mediji su ti koji uspostavljaju neophodnu kontrolu nad njihovim radom.
