Stručnjaci upozoravaju: Anksioznost, depresija i digitalno okruženje najveći su rizici za mentalno zdravlje mladih
Mentalno zdravlje sve više postaje jedno od ključnih pitanja za razvoj djece i mladih u Bosni i Hercegovini, a stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajuće trendove. U završnoj fazi projekta usmjerenog na procjenu sistema podrške mentalnom zdravlju djece i adolescenata u nekoliko lokalnih zajednica, održan je okrugli sto na kojem su predstavljeni rezultati analize i preporuke za unapređenje sistema podrške.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki sedmi adolescent u svijetu suočava se s nekim oblikom problema ili poremećaja povezanog s mentalnim zdravljem. Istovremeno, podaci UNICEF-a pokazuju da u Bosni i Hercegovini više od trećine adolescenata prijavljuje određene poteškoće.
“Naš zajednički cilj je da svako dijete i svaka mlada osoba u Bosni i Hercegovini, kada ima određene probleme vezane za mentalno zdravlje, ima dostupnu uslugu u svojoj zajednici koja će mu omogućiti da pravovremeno reaguje i spriječi dalje pogoršanje takvih poremećaja”, poručeno je iz Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija u BiH.
Istraživanje provedeno u tri lokalne zajednice pokazalo je da je za efikasnu podršku mladima ključna saradnja više sektora – zdravstvenog, socijalnog i obrazovnog.
Prema riječima predstavnika Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, djeca su sama prepoznala da digitalno okruženje predstavlja značajan faktor rizika za mentalno zdravlje. “Tu su i problemi u porodici, porodično nasilje, ali i različiti oblici vršnjačkog nasilja koji mogu ostaviti ozbiljne posljedice”, naglašavaju stručnjaci.
Posebno se ističe važna uloga škola u prevenciji i ranom prepoznavanju problema. “Nastavnici, profesori, pedagozi i psiholozi imaju najviše kontakta s djecom i mogu prepoznati prve znakove poteškoća. Na inicijativu škole dijete se može uputiti na procjenu kod psihologa ukoliko se primijete određene teškoće”, istaknuto je iz centra za mentalnu rehabilitaciju.
Nakon održanog okruglog stola planirano je donošenje konkretnih preporuka za jačanje kapaciteta sistema podrške, uključujući i potpisivanje protokola o saradnji između institucija. Cilj je uspostaviti jasne kontakt tačke i osigurati da svako dijete u trenutku potrebe zna kome se može obratiti za pomoć.
