Ni 200 metara od ušća Repovačkog potoka u rijeku Bosnu firma, čiji je većinski vlasnik porodica hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, planira graditi tvornicu za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, pišu Novosti.
Nakon što preuzme 40.000 tona nusproizvoda iz klaonica, prerada mesa, farmi i prehrambene industrije, kafilerija Bioorganika d.o.o. Kakanj toplinskom preradom dobijala bi koštano brašno i tehničku mast. Time bi, navodi se u zahtjevu za ponovno izdavanje okolišne dozvole, Bosna i Hercegovina riješila problem zbrinjavanja otpada, što bi zaštitilo zdravlje ljudi i životinja od mogućih epidemija, te očuvalo tlo, vodu i zrak od posljedica nekontrolisanog odlaganja otpada.
Pogon bi zapošljavao do 25 radnika u lokalnoj zajednici i do 70 u cijeloj Bosni i Hercegovini, a vrijednost projekta procjenjuje se na deset miliona eura. No, Bioorganici d.o.o. Kakanj ne ide sve po planu.
Prva dva izdavanja okolišne dozvole prošla su uz podršku opštine, a danas su protiv ovog projekta lokalne vlasti i neformalne grupe. Dok kompaniji problem stvara neusvajanje neophodnog zakona o koncesiji za ovu oblast na nivou države, mještane zabrinjava rad vlasti, namjera investitora, rizik lošeg upravljanja projektom i moguće posljedice zagađenja.
Nakon što je peticiju protiv otvaranja tvornice potpisalo 1820 građana Kaknja, upućena je inicijativa lokalnoj vlasti i održano nekoliko protesta. U slučaju izdavanja okolišne dozvole, najavili su i tužbu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
“Dok nadležne institucije vagaju odluku o izdavanju obnovljene okolišne dozvole za kontroverznu tvornicu za preradu animalnog otpada investitora ‘Bioorganika’, javnost ne miruje. Naš tim nastavlja s detaljnom analizom procesa, čvrsto zastupajući interese zajednice. Nismo u fazi čekanja – u fazi smo pripreme. Najavljujemo da, u slučaju donošenja rješenja koje zanemaruje glas struke i građana, naš pravni tim već finalizira tužbeni zahtjev. Čvrsto stojimo iza stava da se do sada evidentirani propusti u procedurama ne mogu i ne smiju ignorirati. Građani imaju pravo znati svaki detalj o postrojenju koje direktno utječe na kvalitetu života u našoj regiji. Naš cilj nije opstrukcija, već inzistiranje na striktnom poštivanju zakonskih procedura koje moraju biti jednake za sve”, kažu u neformalnoj grupi građana “Kakanj ustaje”.
Oni tvrde da propusti koji su obilježili ovaj proces nisu samo administrativne naravi, već direktan udar na povjerenje građana u institucije. U tužbenom navodu tvrde da u važećem dvadesetogodišnjem prostornom planu opštine predmetna mikrolokacija nije predviđena za tvornicu, zbog čega nije moguće izdati ni okolišnu ni građevinsku dozvolu, a što se već dvaput desilo. Tvrde da su dozvole i saglasnosti potrebne za ponovni postupak izdavanja okolišne dozvole nevažeće već nekoliko godina, a da ni za te dozvole nisu ispoštovane procedure donošenja.
“Nisu poduzete radnje na iskolčavanju objekata na osnovu projekta za izvođenje, u skladu s uvjetima datim u urbanističkog saglasnosti i odobrenju za građenje. Nisu započeli ni radovi na građevinama u roku datom rješenjem o produženju građevinske dozvole. Otud, predmetni upravni akti ne mogu predstavljati osnovu na kojoj se može zasnivati zahtjev za obnovu okolinske dozvole iz juna 2024. godine”, navode u iz grupe građana.
Oni podsjećaju da prva okolinska dozvola izdata 2014. godine nije bila u skladu sa pravnim odredbama, budući da građani nisu stvarno uključeni u proces donošenja odluke. Dvije godine kasnije izdato je odobrenje za građenje, a gradnja pristupnog puta i zidova čekala je devet godina i sprovedena je nakon isteka dozvole, navode. Krajem januara prošle godine protivljenje izdavanju okolinske dozvole izrazile su mjesne zajednice i Općinsko vijeće Kaknja, kažu aktivisti. Dodatno, neformalne grupe građana upozoravaju da im se sada brojne političke struje nastoje nametnuti kao zaštitnici njihovih interesa, iako su godinama podržavali namjere Bioorganike.
Obećanja investitora nisu dovoljna, upozoravaju građani. Pored rudnika mrkog uglja, termoelektrane na ugalj i cementare koje već posluju u Kaknju, izazivajući onečišćenje okoline, ovakav pogon bi – vjeruju – bio izuzetna dodatna šteta
“Građani Kaknja vrlo dobro znaju ko je ovih godina bio na terenu, ko je prikupljao dokumentaciju, podnosio zahtjeve, tražio odgovornost institucija i pokretao pravne korake. Ovu borbu nisu pokrenuli političari, niti će je političari voditi”, kažu u građanskoj inicijativi “Građani Kaknja protiv Bioorganike”.
Prilikom rada pogona može doći do emisija u vazduh i vodu, priznaje Bioorganika u zahtjevu za obnovu okolinske dozvole. Emisije iz kotlovnice išle bi u vazduh, kao produkt sagorijevanja lož ulja, kao i emisije iz biofiltera, ne bude li adekvatnog održavanja i rada biofiltera i usisnog sistema. Te emisije mogu izazvati neugodne mirise oko lokacije tvornice.
“Usljed adekvatnog izbora biofiltera te održavanja u toku rada, moguće je smanjenje neprijatnih mirisa do 98.4%, što je u skladu sa propisima prevencije zagađenja i dokumentom o najboljim dostupnim tehnikama u industriji životinjskog otpada iz 2005. godine”, navodi se u zahtjevu.
Gomila tehnoloških, sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, kao i oborinske vode sa asfaltiranih i manipulativnih površina, išle bi u Repovački potok, priznaje Bioorganika. U procesu pranja i dezinfekcije pojavilo bi se dnevno 38 kubika vode, tj. 11.500 kubika godišnje, potom 43 kubika kondenzne vode od industrijskog procesa toplinske obrade, tj. 13.000 kubika godišnje.
“Pošto će na terenu postojati centralni uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, sve otpadne vode unutar fabrike potrebno je separatnim sistemom kanalizacije dovesti do njega. Nakon tretmana, pročišćena otpadna voda će se ispuštati u okno za monitoring i odvoditi cijevima položenim u koritu Repovačkog potoka do rijeke Bosne. Ukupna količina otpadnih voda koja idu na tretman u uređaj za prečišćavanje je 25.000 kubika godišnje. Glavne karakteristike tih otpadnih voda jesu organske materije i amonijačne komponentne u veoma velikim koncentracijama”, navodi se u zahtjevu. U Bioorganici ističu da je planiran predtretman, prečišćavanje i monitoring, što će dovesti do ispuštanja u granicama predviđenim zakonom.
Kompanija priznaje da izgradnjom može doći do negativnog uticaja na kvalitet vode u Bosni i Repovačkom potoku i usljed sedimentacije i erozije izazvane građevinskim radovima. Izgradnjom će doći do narušavanja prirodnog pedološkog profila tla usljed iskopa, a potencijalno i pojave klizišta zbog krčenja i iskopa u blizini vodotoka. No, investitor garantuje postupanje u skladu sa zakonom i prevenciju. Direktan uticaj na zdravlje stanovništva može biti i stvaranje infekcije i zaraze, a da bi se to spriječilo postoji plan pranja i dezinfekcije procesne opreme i radnih površina, unutrašnjih površina procesne opreme, prijelomnog dijela, bazena, centralnog dijela, vozila…
Na uticaje u slučaju ekoloških nesreća, kompanija priznaje mogući negativan uticaj pojave požara, nesreća na radu, slučajno prosipanje i curenje masti, ulja i goriva iz vozila, nekontrolisano odlaganje otpada, onemogućavanje odvodnje, oneščićenje vode, tla, vazduha. Na to, kompanija ima sljedeći komentar: “Ne očekuju se ekološke nesreće uz provođenje redovnog nazdora i održavanja opreme i pogona i postrojenja”. Ti uticaji smanjiće se na minimum uz provedbu plana i procedura predviđenih u dozvolama i u skladu sa zakonom, napominju.
Obećanja investitora nisu dovoljna, upozoravaju građani. Pored rudnika mrkog uglja, termoelektrane na ugalj i cementare koje već posluju u Kaknju, izazivajući onečišćenje okoline, ovakav pogon bi – vjeruju – bio izuzetna dodatna šteta. Priča o novim radnim mjestima je deplasirana, tvrde mještani, pogotovo kada je riječ o projektu koji bi usljed neadekvatnog funkcionisanja mogao debelo preći preko granice optimalnog uticaja.
Tvrtka Agroproteinka iz Sesveta u Hrvatskoj, u vlasništvu obitelji Grlić Radman, prema pisanju medija, u 2025. godini ostvarila je prihode od 27,49 milijuna eura, uz neto dobit od 3,31 milijun eura, što predstavlja dvoznamenkasti rast u odnosu na godinu ranije. Uz EBITDA od 5,45 milijuna eura, riječ je o jednoj od profitabilnijih kompanija u svom segmentu. Aktualni ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji drži oko 20,5 posto dionica, prema procjeni s obzirom na ostvarenu dobit kroz dividendu za 2025. godinu mogao bi zaraditi oko 680 tisuća eura.
