Skupa cijena nestabilnosti: Kriza na Bliskom istoku “pojela” 22 milijarde eura evropskog budžeta za energiju
Zaoštravanje sukoba na Bliskom istoku više nije samo geopolitički ili humanitarni problem – ono se sada direktno preliva na novčanike građana i privredne bilanse širom Evropske unije. Prema najnovijim procjenama iz Brisela, rast cijena energije i poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja uzrokovani krizom u regionu koštali su ekonomiju EU dodatnih 22 milijarde eura za uvoz fosilnih goriva, i to za samo 44 dana trajanja sukoba.
Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da ovaj ogroman izdatak nije rezultat povećane potrošnje ili većeg uvoza energenata. Naprotiv, Evropa je za istu količinu nafte i gasa platila 22 milijarde eura više nego što bi platila u stabilnim tržišnim uslovima. Drugim riječima, Unija je platila ogroman “geopolitički penal”, a da pritom nije dobila nijedan dodatni molekul energije.
Prijetnja na Hormuškom moreuzu i lančana reakcija cijena
Ključni faktor koji je podigao uzbunu na tržištima jeste ugrožena sloboda plovidbe kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih arterija za transport nafte i tečnog prirodnog gasa. I dok fizičke nestašice još uvijek nema, sama prijetnja zatvaranja ili ometanja prolaza dovoljna je da izazove paniku na berzama i skok premije osiguranja za tankere, što se u konačnici prelama kroz veće cijene energije na evropskim terminalima.
Iz Evropske komisije poručuju da obnova pune i sigurne slobode plovidbe ostaje apsolutni prioritet međunarodne diplomatije.
Talas poskupljenja stiže do kućnog budžeta
U Briselu su svjesni da građani apstraktne milijarde iz državnih bilansa ne osjećaju direktno, ali zato itekako osjećaju posljedice na benzinskim pumpama, u supermarketima i na računima za struju. Upozorenje iz vrha Unije je jasno: ovo nije daleka kriza na Bliskom istoku, već udar na svakodnevni život u Evropi.
Upravo zato, Komisija priprema paket mjera koje će biti predstavljene na predstojećem neformalnom samitu šefova država i vlada na Kipru. Plan počiva na tri stuba:
- Koordinacija državnih rezervi: Kako bi se spriječila međusobna konkurencija i preplaćivanje između država članica na globalnom tržištu, predlaže se usklađeno puštanje strateških naftnih rezervi i zajednička pravila za popunjavanje skladišta gasa.
- Ciljana podrška privredi i domaćinstvima: Najavljuje se privremeno ublažavanje strogih pravila o državnoj pomoći. To će omogućiti vladama članica da direktno subvencionišu najugroženije industrijske sektore i energetski siromašna domaćinstva, bez straha od pokretanja postupaka u Briselu.
- Smanjenje potrošnje i povećanje efikasnosti: Umjesto da se beskonačno subvencioniše skupa energija, fokus se stavlja na smanjenje potražnje kroz ubrzanu modernizaciju industrijske opreme i poticaje za energetsku obnovu zgrada.
Pogled u budućnost: Reforma tržišta i zelena tranzicija kao štit
Pored hitnih, kratkoročnih intervencija, kriza je dodatno ubrzala rad na strukturnim reformama evropskog energetskog sistema. Među pripremljenim dugoročnim mjerama izdvajaju se izmjene u Sistemu trgovanja emisijama (ETS) kako bi cijena ugljenika bila predvidljivija i manje podložna špekulacijama. Takođe, razmatraju se mehanizmi za smanjenje parafiskalnih nameta i poreza na električnu energiju, koji u pojedinim članicama čine više od polovine konačnog računa.
Kao ključni zaključak iz Brisela nameće se stav da je jedini dugoročni izlaz iz zamke zavisnosti od uvoza fosilnih goriva – ubrzana elektrifikacija i integracija obnovljivih i nuklearnih izvora energije u elektroenergetsku mrežu. “Svaka megavat-sat proizveden iz vjetra, sunca ili nuklearne elektrane u Evropi jedan je megavat-sat manje podložan političkim potresima na Bliskom istoku,” zaključuje se u analizi Komisije.
Iako je trenutni račun od 22 milijarde eura već plaćen, poruka iz Brisela je da će budući računi biti još skuplji ukoliko Unija ne smanji svoju energetsku ranjivost i ne ojača otpornost na spoljne geopolitičke šokove.
