Biometrijski izbori u BiH – tehnologija protiv krađe i posljednja prepreka koja može promijeniti sve
Uvođenje nove tehnologije na biračka mjesta u Bosni i Hercegovini ima potencijal da desetkuje mogućnost izbornih krađa i donese institucionalnu prekretnicu. Biometrijska registracija otisaka prstiju i ličnih dokumenata birača, te skeniranje glasačkih listića, direktna su pretnja mehanizmima koji su decenijama falsifikovali volju građana.
Glasanje u tuđe ime, manipulacije pri prebrojavanju, ubacivanje dodatnih listića, poništavanje glasova „nepodobnih“ birača – sve su to metode koje su prolazile bez adekvatnih sankcija. Rezultat je sistem iz kojeg su stotine hiljada građana svih nacionalnosti napustile Bosnu i Hercegovinu, ne videći nikakvu perspektivu ni političko poštenje.
Opstrukcija vlasti – ko se boji digitalnog traga?
Ovo nije samo tehničko pitanje. Ovo je generacijski test zrelosti domaćih institucija. A neke od njih već su pokazale da test padaju.
Proces je od samog početka nailazio na budžetske blokade i administrativne opstrukcije unutar državnih tijela, posebno onih koja kontrolišu finansiranje nabavki. Blokade su dolazile iz više adresa, bez otvorenog obrazloženja, ali s jasnim efektom – usporavanje i odlaganje biometrijske opreme.
Razlog je jasan: vladajuće strukture, navikle na kontrolu izbornog procesa, znaju da digitalni trag neće moći kupiti, falsifikovati niti prisvojiti tokom višesedmičnog prebrojavanja. S nestankom anonimne manipulacije nestaju i stare metode: krađa identiteta, dopisivanje glasova „svojim“ kandidatima, poništavanje glasova „njihovim“ protivkandidatima.
Biometrijski sistem donosi i trenutnu objavu rezultata – bez kašnjenja, bez noćnih sjednica i misterioznih korekcija.
Profesionalni žalitelji kao dio sistema blokade
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine godinama je izložena zloupotrebi žalbenog procesa. Postoje profesionalni žalitelji čiji je isključivi cilj da uspore proceduru – bilo podnošenjem očigledno neosnovanih žalbi, bilo ciljanim pravnim akcijama koje koče nabavke ključne opreme.
Ove žalbe nemaju za cilj zaštitu prava, već produženje roka do kojeg bi se izbori morali održati bez biometrije. Svaki odloženi tender znači još jedan izborni ciklus u starom, pokvarenom sistemu.
Sve u rukama Kancelarije za razmatranje žalbi
Sva odgovornost sada je na Kancelariji za razmatranje žalbi pri Savjetu ministara Bosne i Hercegovine. Ona treba što hitnije odlučiti o žalbama koje su posljednja pravna prepreka za nabavku biometrijske opreme na vrijeme za izbore u oktobru ove godine.
Iako je u načelu nezavisno stručno tijelo, članove Kancelarije imenuju vladajuće stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH. Taj politički kontekst čini svaku odluku Kancelarije posebno osjetljivom.
Zakonski rokovi – vrijeme radi protiv građana
Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine propisuje rok za rješavanje žalbi od mjesec dana, a u izuzetno kompleksnim slučajevima do dva mjeseca.
Ako Kancelarija iskoristi cijeli zakonski rok, birači neće imati priliku na ovogodišnjim izborima glasati uz pomoć napredne tehnologije. To znači gubitak još četiri godine – cijeli novi izborni ciklus – u kojem će se manipulacije nastaviti, a građani dodatno razočarati.
Kako Kancelarija odlučuje?
O žalbama na tendere državnih institucija odlučuje centrala Kancelarije u Sarajevu. Tijelo broji sedam članova – po dva iz svakog od tri konstitutivna naroda (Bošnjaka, Hrvata, Srba) i jednog člana iz reda ostalih.
Odluku u konkretnom predmetu ne donosi svih sedam članova, već njih pet. Njih bira CMS – sistem za automatsko upravljanje predmetima, koji se koristi i u sudovima i tužilaštvima kako bi se spriječilo namještanje predmeta određenim vještacima ili lobijima.
Odluke se donose prostom većinom: tri ili četiri glasa. Puni sastav od sedam članova uključuje se samo odlukom predsjednika Kancelarije ili kada se pojavi pitanje o kojem Kancelarija nema ranije utvrđen stav – na primjer, ako je predmet pravno složen ili postavlja načelno pitanje o tumačenju zakona.
Upravo taj scenarij – puno vijeće i potreba za pravnim presedanom – može značajno usporiti rješavanje žalbe. A u izbornoj utrci s vremenom, svaka sedmica kašnjenja znači i praktičnu nemogućnost nabavke, testiranja i raspoređivanja biometrijske opreme prije oktobra.
Šta ako Kancelarija odbije žalbe?
Ako Kancelarija odbije žalbe kao neosnovane, put za nabavku biometrijske opreme postaje slobodan. To bi bio istorijski trenutak – prvi put da se izbori u Bosni i Hercegovini održavaju uz tehnologiju koja onemogućava klasične falsifikate.
Međutim, čak i tada postoje rizici: političke blokade na terenu, neprovjerenost opreme u prvom ciklusu, tehnički problemi, ali i otpor dijela biračkog tijela koje ne vjeruje institucijama.
Ako Kancelarija prihvati žalbe – izgubljene četiri godine
Suprotan scenarij je mnogo izvjesniji prema dosadašnjim signalima iz političkog Sarajeva. Ako Kancelarija prihvati žalbe – makar i djelimično – tender se poništava ili vraća u ponovni postupak. Nova nabavka onda ne može biti završena prije oktobra.
To znači:
- izbori 2026. bez biometrije,
- nove četiri godine starog sistema,
- dodatno iseljavanje građana,
- produžetak političke krize i međunarodnih pritisaka.
Zaključak – sudbina izbora na sedam stolica
Kancelarija za razmatranje žalbi sada drži sudbinu izbornog procesa u svojih sedam članova. Njihova odluka – čak i kad bi bila tehnički utemeljena – imaće dalekosežne političke posljedice.
Jedna odluka može:
- omogućiti prvi pošteni izborni ciklus u posljednjih 30 godina, ili
- potvrditi da tehnologija nije uspjela tamo gdje su institucije odustale od odgovornosti.
Bez obzira na ishod, proces pred Kancelarijom postao je ogledalo bosanskohercegovačke države: tehnički način da se riješi problem – i politička volja da se to ne učini na vrijeme.
U pitanju su, doslovno, godine koje dolaze. I stotine hiljada glasova koji su već odavno izgubili nadu.
