Gubitak ključnih klijenata, zastarjela infrastruktura i manjak ulaganja dovode u pitanje opstanak sistema
Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine uskoro bi mogle prestati postojati, barem u ovom obliku u kojem ih poznajemo od 2001. godine.
Podsjećamo, javno preduzeće Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (JPŽ FBiH) u vlasništvu je Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu, a osnovano je 2001. godine odlukom Vlade Federacije BiH o spajanju JP Željeznice BiH i JP Željeznice Herceg-Bosne (koje je imalo sjedište u Mostaru).
Hitna reforma
Prema riječima predstavnika uprave, ne treba čekati nekoliko godina da bi se postavilo pitanje opstanka željeznica. Potrebno je odmah pristupiti hitnoj reformi, odnosno svojevrsnom ozdravljenju kompanije. Sadašnji oblik željeznica projektovan je i osmišljen u vrijeme kada su industrijski centri u Bosni i Hercegovini bili znatno aktivniji nego danas. Cjelokupna organizacija bila je prilagođena teškim i vangabaritnim teretima, kojih je sve manje. Zbog toga je ključno odmah krenuti u reformu poslovnog modela, modernizaciju i optimizaciju. Sve analize pokazuju da je postojeći model dugoročno neodrživ.
Gubitak ključnih klijenata
Kako je istaknuto, tokom 2026. godine kompanija se suočava s ozbiljnim izazovima. Faktički, ostalo se bez ključnog klijenta – Koksare iz Lukavca – krajem februara, dok najave iz Željezare Zenica, koje su dodatno aktualizirane, predstavljaju novi udar na prihode. Zajedno sa Elektroprivredom BiH, ovo su bili dva najveća klijenta, a najveći prihodi dolazili su upravo od koksare i željezare. Ukoliko dođe do stečaja željezare, to će predstavljati izuzetno tešku situaciju ne samo za Željeznice FBiH, već i za Željeznice Republike Srpske.
Putnički saobraćaj i infrastruktura
Putnički saobraćaj u strukturi prihoda Željeznica FBiH učestvuje sa svega oko pet posto u odnosu na ostale usluge prevoza. Osnovni problemi u ovoj oblasti su nedostatak voznih sredstava (garnitura), neadekvatno višegodišnje održavanje starih vozova, izostanak nabavke novih vozova, kao i nedovoljno sufinansiranje putničkog prijevoza i infrastrukture od strane nadležnih ministarstava.
Kada se više od 10 do 15 godina ne izdvajaju adekvatna sredstva za infrastrukturu, sav teret pada na operatora, koji onda nema mogućnost da obnavlja vozni park niti da ga adekvatno održava. Zbog toga je situacija u putničkom prevozu vrlo teška – jedva se održavaju postojeće linije.
Modernizacija i regionalne veze
Kada je riječ o modernizaciji željezničkog saobraćaja u regionu, poput brze pruge Beograd – Budimpešta, potrebna su izuzetno velika ulaganja, znatno veća nego za uobičajenu željezničku infrastrukturu. Trenutno stanje infrastrukture u FBiH karakterišu velika odstupanja čak i od projektovanih vrijednosti, a pruge nisu usklađene s evropskim normama, što onemogućava brže povezivanje.
Trenutno se pokušava ponovo uspostaviti linija prema Zagrebu. Planirano je da putovanje do Zagreba traje oko devet sati. Problem nije samo u zamjeni lokomotiva, već u činjenici da putnici zbog neadekvatne mreže i ruta biraju alternativne vidove prevoza (avion ili drum). Najviše se odmaklo u pregovorima s hrvatskom stranom oko povezivanja Sarajeva i Zagreba preko Banjaluke i Doboja, uz uključivanje konekcije prema Pločama. Na taj način bili bi povezani Ploče, Mostar, Sarajevo, Zenica, Doboj i druge gradske zone.
Plan je da to uglavnom budu noćni vozovi, jer putnik sjedne kasno poslijepodne u Zagrebu ili Sarajevu, stigne na odredište ujutro odmoran i može nastaviti dalje. Međutim, za realizaciju ovog plana potrebna su značajna sredstva, kojima operator ne raspolaže.
Nedovoljna sredstva
Željeznice FBiH su iz Budžeta Federacije BiH dobile određena sredstva za infrastrukturu i sufinansiranje postojećih linija, ali su ona i dalje nedovoljna. Postoji značajan nepokriven dio troškova. Uspostava nove linije prema Zagrebu zahtijeva dodatne izvore finansiranja – grantove, fondove ili podršku međudržavnih tijela. Prema procjenama, relacija u sezoni (noćni vozovi petkom, subotom i nedjeljom) imala bi nepokriven trošak od oko 900.000 konvertibilnih maraka samo za prugu na području Federacije (dionica Sarajevo–Doboj). Sličan iznos potreban je i za dio na području Republike Srpske (preko Prijedora i Banjaluke), dok je hrvatska strana, prema dostupnim informacijama, spremna finansirati svoj dio od Zagreba do granice.
