Izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji: Politička podjela umjesto konsenzusa
Nekoliko dana otkako je Vlada Federacije BiH usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija BiH i Hrvatska”, uslijedile su oštre kritike iz pojedinih političkih stranaka. Dok jedni smatraju da je sve dogovoreno, drugi jasno poručuju da izmjene neće podržati. Da bi predložene izmjene mogle ozbiljno narušiti javni interes, upozoravaju i iz organizacije Transparens.
Šta podrazumijevaju “sporne” izmjene koje bi trebale konačno otkočiti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji?
Prema novim izmjenama, u projekt se uvodi privatni američki investitor koji će biti zadužen za izgradnju i upravljanje plinovodom. Iz federalne Vlade tvrde da se time uklanjaju administrativne prepreke, precizira institucionalni okvir i ubrzavaju procedure, te dodaju da Federacija BiH više ne može zavisiti isključivo od jednog pravca i jednog dobavljača.
Kako se navodi iz resornog ministarstva, svjesno se zagovara regionalni energetski pristup – ne samo unutar BiH, između dva entiteta i Brčko distrikta, već i sa susjednim državama, Republikom Hrvatskom i Srbijom. U planu su tri plinske interkonekcije s Hrvatskom – južna, zapadna i sjeverna.
Činjenica da su izmjene Zakona usvojene u Vladi Federacije govori da je dogovor o Južnoj interkonekciji postignut, tvrdi se iz rukovodstva jedne od vodećih bošnjačkih stranaka. Kako se dodaje, planira se investicija vrijedna oko milijardu i po dolara, a očekuje se da će Zastupnički dom i Dom naroda uskoro potvrditi izmjene. Konačan cilj je potpisivanje sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH do kraja četvrtog mjeseca.
Međutim, iz opozicije i stručnih krugova stižu drugačije ocjene.
Bivši direktor bh. energetske kompanije i stručnjak za energetiku pojašnjava da glavna izmjena znači da je iz Zakona izbačen javni BH Gas, koji je prvobitno bio nosilac investicije. Umjesto toga, uvodi se privatna kompanija, pa se postavlja pitanje da li će interesi te privatne kompanije biti isti oni koji su bili planirani ovim projektom.
Nezadovoljni prijedlogom su i iz jednog od manjih parlamentarnih stranaka, koji smatraju da izmjene ne rješavaju sporne tačke – posebno zaštitu lokalnih interesa na prostoru kroz koji trasa prolazi. Kako se navodi, sav administrativni rizik preuzimaju jedinice lokalne samouprave, dok ekonomska dobit i profit praktično odlaze u sjedište federalne vlasti. Ističe se i zabrinutost da bi, uprkos tome što je nositelj projekta dobio koncesiju, stvarni vlasnik – odnosno interesant projekta – mogao biti neko treći za koga javnost ne zna, te da je krajnja transparentnost cijelog projekta pod velom upitnika.
Izmjene Zakona odbijaju i iz jedne od manjih opozicionih stranaka, jer smatraju da ne štite državne interese. Stav najveće bošnjačke stranke bit će poznat naknadno.
Posebno upozorenje stiže iz nevladine organizacije Transparens.
Kako navode, predloženim izmjenama se u samom zakonu imenuje privatni investitor kao partner i nosilac projekta, što predstavlja opasan presedan koji izaziva osnovanu sumnju da se radi o zakonskim odredbama po mjeri partikularnih interesa.
Sa druge strane, iz federalne Vlade poručuju da Južna interkonekcija nije političko pitanje, već pitanje sigurnosti građana i privrede.
Kako je zamišljeno, ovim Zakonom treba da se ojača energetski sistem, otvori prostor za nove investicije i poveže Federacija BiH sa evropskim energetskim tržištem – ako konačno bude postignuta saglasnost svih strana.
