Bosna i Hercegovina prva u Evropi po poskupljenju goriva: Rast veći nego u Njemačkoj i EU
Prema najnovijim analizama, Bosna i Hercegovina bilježi najveći skok cijena goriva na evropskom kontinentu. Rast od čak 32,48 posto svrstao je BiH na prvo mjesto ispred razvijenih evropskih ekonomija, ostavljajući iza sebe zemlje poput Njemačke, Luksemburga i Nizozemske.
Na drugom mjestu nalazi se Njemačka s rastom od 24,28 posto, dok slijede Luksemburg (21,09%), Nizozemska (20,86%) i Italija (19,41%). U regionu, Hrvatska bilježi rast od 12,08 posto, Srbija 4,17 posto, a Slovenija tek 1,37 posto. Ovi podaci posebno zabrinjavaju kada se uzme u obzir da su ekonomije zapadnoevropskih zemalja neuporedivo otpornije na ovakve šokove, dok je kupovna moć građana BiH znatno niža.
Kada se poskupljenja posmatraju u apsolutnim iznosima, situacija je nešto drugačija, ali i dalje nepovoljna po bosanskohercegovačke vozače. Najveći rast cijene po litru zabilježen je u Njemačkoj (+0,42 eura), zatim u Nizozemskoj (+0,39 eura), dok je Bosna i Hercegovina na trećem mjestu s rastom od +0,38 eura po litru. Ovo znači da su se građani BiH u proteklom periodu suočili s gotovo identičnim apsolutnim poskupljenjem kao i građani najrazvijenijih članica EU, ali uz prosječnu platu koja je nekoliko puta niža.
Stručnjaci upozoravaju da ovakav trend može imati ozbiljne posljedice na cijene osnovnih proizvoda, jer rast goriva direktno utiče na transport, logistiku i ukupne troškove života. Već sada se osjećaju pritisci na cijene namirnica, a dodatna zabrinutost postoji zbog mogućeg lančanog rasta u narednim mjesecima.
Građani sve češće izražavaju nezadovoljstvo, ističući da, iako formalno postoje određene mjere – poput ograničenja marži ili povremenih subvencija – konkretni efekti na stabilizaciju cijena nisu dovoljno vidljivi. Mnogi smatraju da su interventni mehanizmi nadležnih institucija kasnili ili bili nedovoljno ambiciozni, posebno imajući u vidu da je BiH zabilježila najveći procentualni rast u Evropi.
Pitanje koje se sve češće postavlja jeste – da li će cijene nastaviti rasti i hoće li nadležne institucije poduzeti konkretnije korake kako bi ublažile udar na standard građana? Iako su entitetske vlade ranije najavljivale moguće modele pomoći, poput smanjenja akciza ili kompenzacija za najugroženije kategorije, do sada nije usvojen nijedan sveobuhvatan plan koji bi trajnije rasteretio potrošače.
U međuvremenu, vozači u Bosni i Hercegovini suočavaju se s realnošću u kojoj je gorivo sve skuplje, a razlike u odnosu na evropske zemlje sve teže opravdati. Ono što posebno bode oči jeste podatak da je susjedna Slovenija, članica EU s daleko višim standardom, zabilježila rast od svega 1,37 posto – što ukazuje da postoje mehanizmi kojima se ovakvi udari mogu ublažiti, ali da u BiH oni izostaju.
Dok se čekaju konkretni potezi vlasti, građani ostaju prepušteni tržišnim trendovima koji ih, prema svim pokazateljima, neće mimoići ni u narednom periodu.
