Kriza na Bliskom istoku se prelila u BiH: Turističke agencije bilježe masovna otkazivanja
Kriza na Bliskom istoku već počinje ostavljati ozbiljne posljedice na turističku sezonu u Bosni i Hercegovini. Posjete turista iz zemalja Zaljeva, koji se godinama ubrajaju među najbrojnije i najtroškovitije goste u Sarajevu, masovno se otkazuju. Istovremeno, globalna neizvjesnost i rast cijena putovanja mijenjaju i planove građana Bosne i Hercegovine za predstojeće praznike i ljeto.
Turistički radnici posjetitelje s Bliskog istoka često opisuju kao najbolje goste. Oni u Bosnu i Hercegovinu stižu s cijelim porodicama, a u glavnom gradu prosječno ostaju duže od svih drugih turista, ostvarujući petinu svih noćenja stranih posjetitelja u Kantonu Sarajevo. Međutim, zbog eskalacije sukoba, ture planirane za naredna dva mjeseca iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta već su gotovo u potpunosti otkazane. Uslijedio je i domino efekat – otkazivanja bilježe i ture iz drugih dijelova Azije, poput Malezije i Singapura, koje su inače redovne na balkanskim rutama. Procjenjuje se da bi ukupan pad mogao iznositi oko 20 posto u odnosu na ranije potvrđene aranžmane.
Dok domaći turistički radnici strahuju od manjka stranih gostiju, neizvjesnost utiče i na bh. građane. Primjetan je trend otkazivanja aranžmana za destinacije bliže terminu, poput martovskih, aprilskih i prvomajskih putovanja. Građani se preusmjeravaju na zemlje Mediterana, dok planovi za Tursku i Egipat, kao i za obavljanje umre, za sada ostaju nepromijenjeni. Zbog neizvjesnosti, sve više putnika traži destinacije do kojih se može doći automobilom, što bi moglo pogodovati Hrvatskoj te dijelom Italiji, posebno zahvaljujući direktnim letovima iz Sarajeva za Milano i Rim.
Međutim, ni putovanja automobilom neće biti bez izazova. Od aprila se očekuje potpuna primjena sistema EES, što bi tokom ljeta moglo prouzrokovati duge kolone na granicama. Zbog toga se dio građana okreće i drugim regionalnim destinacijama poput Crne Gore, gdje su cijene još uvijek relativno povoljne.
Paralelno s tim, globalni rast cijena mlaznog goriva, koji je posljedica sukoba, već utiče na poskupljenje avio-karata širom svijeta. Aviokompanije troškove goriva, koji su porasli za više od 50 posto, prenose na putnike kroz veće cijene karata i doplate.
Iako procjene pokazuju da turizam zemalja Zaljeva zbog sukoba dnevno bilježi gubitke veće od 600 miliona dolara, pravi razmjeri udara na turističke radnike u Bosni i Hercegovini bit će poznati tek krajem marta. Građanima koji planiraju putovanja savjetuje se da ne zaborave uplatiti putno osiguranje koje može refundirati gotovo cjelokupan iznos aranžmana u slučaju otkazivanja.
