Proces provedbe mora biti otvoreniji prema javnosti što znači da vlasti moraju da objave Reformsku agendu na službenim jezicima BiH zajedno sa listom infrastrukturnih projekata koji bi se finansirali iz Plana rasta, kako bi građani znali šta je država obećala i gdje planira usmjeriti dostupna sredstva. I bez čega ćemo ostati, zbog otpora ovdašnjih vlasti neophodnim reformama.
U organizaciji Transparency International u Bosni i Hercegovini, u srijedu 29.04. je, u Sarajevu, održan Prvi Konsultacijski forum o provedbi Reformske agende u BiH (CONFRA BiH), čiji je cilj bio otvaranje dijaloga između institucija i civilnog društva o provedbi Reformske agende i Plana rasta za Zapadni Balkan u BiH.
Forum je bio prilika da civilno društvo u direktnom razgovoru sa institucijama otvori pitanja odgovornosti, transparentnosti i konkretnih koraka potrebnih za ispunjavanje obaveza. I da se razgovara o ulozi civilnog društva u provedbi i praćenju reformi, posebno nakon što nisu bili adekvatno uključeni u proces izrade Reformske agende.
Pomenuti dijalog je, po TI BiH, posebno važan jer Bosna i Hercegovina, rizikuje da trajno izgubi čak 373,9 miliona eura namijenjenih za reforme i investicije. od ukupno 976,6 miliona evra koje su joj na raspolaganju kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, ukoliko do kraja godine ne provede reforme iz oblasti jačanja vladavine prava, integriteta pravosuđa, sprečavanja sukoba interesa i zaštite zviždača, na koje se obavezala u sklopu Reformske agende.
BiH je već sankcionisana, prošle godine, sa umanjenjem dostupnih sredstava za 10% zbog kašnjenja, čime je ostala bez 108 miliona evra, koji će umjesto u razvoj i infrastrukturne projekte u BiH biti investirani negdje drugo a dalje odugovlačenje ne znači samo gubitak skoro milijardu maraka, već dodatno urušavanje kredibiliteta na evropskom putu.
„Još prošle sedmice uputila sam pismo vlastima, upozoravajući da Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak stotina miliona eura ako se potrebne reforme ne provedu do decembra 2026. godine“ naglasila je Marta Kos, Evropska povjerenica za proširenje u video poruci na otvaranju Foruma.
Ona je dodala da produženja ovog roka neće biti, uz upozorenje da „gotovo 50 posto sredstava (977 miliona konvertibilnih maraka) moglo bi biti izgubljeno“ te je podsjetila da su zemlje regiona pokrenule nužne reforme u upravljanju, javnoj upravi, privatnom sektoru, energetici, ljudskom kapitalu i vladavini prava, nakon čega su uslijedila obećana sredstva.
“Učesnici Forma naglasili su da navedena sredstva iz Plana rasta nisu nagrada za deklarativnu opredijeljenost evropskom putu, već podrška državama koje pokažu političku volju, kapacitete i odgovornost da provedu reforme. Zbog toga BiH mora imenovati nacionalnog koordinatora, uspostaviti sekretarijat, odbor za praćenje i kontaktne tačake za svaki reformski korak, kako bi se jasno znalo ko je odgovoran za provedbu, praćenje i izvještavanje.”, navodi se u saopštenju Transparency Internationala.
Pored toga, naglašeno je, proces provedbe mora biti otvoreniji prema javnosti što znači da vlasti moraju da objave Reformsku agendu na službenim jezicima BiH zajedno sa listom infrastrukturnih projekata koji bi se finansirali iz Plana rasta, kako bi građani znali šta je država obećala i gdje planira usmjeriti dostupna sredstva. I bez čega ćemo ostati, zbog otpora ovdašnjih vlasti neophodnim reformama.
„Plan rasta je test odgovornosti institucija, a ne samo finansijska prilika. Ako vlasti u BiH nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, onda problem nije samo u izgubljenim sredstvima, već u poruci koju politički predstavnici šalju EU i građanima. Odnos prema Planu rasta danas pokazuje stvarni odnos prema evropskom putu BiH“, izjavila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.
TI BiH upozorava da se pri uspostavljanju institucionalnog okvira moraju iskoristiti naučene lekcije iz decenije postojanja nefunkcionalnog mehanizma koordinacije. Kroz novi sistem je neophodno definisati jasne odgovornosti, rokove i mehanizme za prevazilaženje blokada, kako se provedba Reformske agende ne bi pretvorila u još jedan zarobljen proces.
A u rad odbora za praćenje potrebno je uključiti civilno društvo i druge relevantne aktere kroz transparentan proces i jasne kriterije, zasnovane na ekspertizi, iskustvu i dokazanim rezultatima. Samo tako proces praćenja i izvještavanja može biti kvalitetniji, otvoreniji i usmjeren na stvarne rezultate.
“Nastavak kašnjenja i političkih blokada ne znači samo gubitak dostupnih sredstava. On direktno šteti kredibilitetu BiH pred Evropskom unijom i državama članicama, te smanjuje šanse da zemlja u skorijem periodu napravi ozbiljan iskorak ka otvaranju pregovora.”, konstatuju iz Transparency Internationala, pozivajući vlasti da proces provedbe Reformske agende otvore prema civilnom društvu i da CONFRA BiH koriste kao prostor za redovan dijalog, praćenje napretka i razmatranje prepreka u ispunjavanju preuzetih obaveza.
Odgovorno
