Hoće li nakon stupanja novog zakona Slovenija odvući još veći broj radnika iz BiH? Već je sada radna sedmica u Sloveniji kraća, a stupanjem na snagu novog zakona razlika u broju radnih sati bit će i veća…
Slovenija koja se nalazi na četvrtom mjestu među zemljama u koje radi posla najčešće odlaze državljani BiH, uskoro bi se, zbog novih, povoljnijih uvjeta za radnike, sa zadnjeg mogla probiti na prvo mjesto, piše Večernji list BiH.
Izmjene od početka 2026.
U ovoj zemlji od početka iduće godine djelomično će stupiti na snagu novi zakon koji predstavlja svojevrsnu revoluciju na tržištu rada. Njegovom primjenom uslijedit će povećanje naknada za nezaposlene i učesnike javnih radova, isti će omogućiti lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i penzionere, a ono što je možda i najzanimljivije, prema ovom zakonu, radnici koji se približavaju penziji moći će kraće raditi. Kako su naveli iz Ministarstva za rad, porodice, socijalna pitanja i jednake mogućnosti, radnici stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, moći će birati: da petak imaju slobodan, produže vikend ili rade skraćeno – po šest sati dnevno.
U Srbiji i BiH radnici najviše vremena provode na poslu
Ovaj model nazvan je 80 – 90 – 100 te predviđa: radno vrijeme od 80 posto, plaću od 90 posto i pune doprinose kao da se radi 100 posto. Riječ je o ideji koja djelomično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje učinkovitosti.
Slovenija nije iznimak kada je u pitanju nuđenje mogućnosti skraćene radne sedmice i fleksibilnog radnog vremena. Pokazuju to i podaci istraživanja o broju radnih sati u određenim zemljama. Tako su stanovnici BiH u regiji, ali i zemljama Starog kontinenta odnosno Europske unije među onima koji najviše vremena provode na poslu. Više od njih rade samo stanovnici Srbije. Prema dostupnim podacima, zaposleni u BiH sedmično rade u prosjeku 41,2 sata, dok radna sedmica u Srbiji traje 41,3 sata. Broj radnih sati u Hrvatskoj znatno je manji u poređenju s BiH, Turskom te Srbijom i Albanijom. Naime, u Hrvatskoj radna sedmica u prosjeku traje 38,7 sati. Riječ je o broju radnih sati koji je sličan onome u zemljama poput Češke, Slovačke i Slovenije, gdje radna sedmica u prosjeku traje od 37 do 38 sati. Poređenja radi, radna sedmica u Njemačkoj i Austriji traje svega 33,9 sati, Italiji 36,1 sat, Sloveniji 38 sati, Švicarskoj 36 sati.
Novi zakon u entitetu FBiH budi nadu
Situacija, kada je u pitanju dužina vremena provedenog na poslu u BiH, odnosno bar u Federaciji BiH, trebala bi se promijeniti stupanjem na snagu novog Zakona o radu. Naime, uz brojne novine, radna verzija ovog zakona predviđa da polusatna dnevna pauza bude dio osmosatnog radnog vremena, što trenutno u većem dijelu ovog bh. entiteta nije slučaj. Dakle, u tom slučaju radnik koji počne raditi u 8 sati ujutro završavao bi s poslom u 16 sati, dok mu sada radno vrijeme traje do 16.30. Također, jedan od razloga zbog kojih je u europskim zemljama radna sedmica značajno kraća je činjenica da se sve veći broj firmi odlučuje za četverodnevnu radnu sedmicu.
Island već pet godina ima radnu sedmicu od 4 dana, rezultati fantastični
Najdalje u prakticiranju skraćene radne sedmice odmakli su Islanđani, gdje je od 2020. godine za više od polovine zaposlenih radna sedmica skraćena na četiri dana. Tako se postiglo to da je prosječno radno vrijeme na nivou sedmice u ovoj državi svedeno na 36,4 sata, a što je rezultiralo kontinuiranim ubrzanjem stope ekonomskog rasta te zemlje. Skraćenim radnim vremenom povećali su stopu zaposlenosti, odnosno doveli do toga da imaju svega 3,4 posto nezaposlenih.
I u BiH radnici, sudeći prema rezultatima istraživanja, najčešće priželjkuju fleksibilno radno vrijeme, dodatnu edukaciju te bonuse za izvanredna postignuća. U BiH tek rijetke firme za sada uvode skraćenu radnu sedmicu i fleksibilno radno vrijeme, no nije isključeno da nedostatak radne snage i sve veći problem sa zadržavanjem kvalificiranih radnika neće dovesti do toga da se ova praksa počne primjenjivati kod većeg broja poslodavaca.
