Mljekare sa područja Tuzlanskog kantona u ovoj godini uvode farmerima redukcije u otkupu mlijeka, smanjuju otkupne cijene pa čak i odbijaju otkup mlijeka sa farmi, pravdajući to navodnim značajnim viškovima mlijeka u njihovim magacinima. Mljekari su zatražili zaštitu od Vlade Tuzlanskog kantona, a očekuje se i reakcija Federalne vlade.
Uskraćivanjem otkupa proizvedenog mlijeka farmeri mogu to mlijeko ili prosuti, ili donijeti odluku da prodaju krave i smanje broj muznih grla na svojim farmama. Ova odluka je za njih posebno teška jer su godinama unazad investirali u opremanje farmi i kupovinu visoko mliječnih krava. U Udruženju mljekara Tuzlanskog kantona tvrde da nema viškova domaćeg mlijeka već da se radi o prekomjernom uvozu mlijeka i podsjećaju da je u januaru ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 800.000 litara mlijeka.
“I to su mlijeka koja su došla iz razvijenijih zemalja od Bosne i Hercegovine, prije svega zemalja koje imaju veoma, veoma velike budžete za poljoprivrednu proizvodnju, samim tim imaju i pristup evropskim fondovima i tako da se ti farmeri, možemo s pravom kazati, ne osvrću na cijenu mlijeka. Njima je bitno da proizvedu a za tržište se brine država˝, izjavio je predsjednik Udruženja mljekara TK, Eldin Glibanović.
Farmeri od vlasti na državnom nivou traže uvođenje prelevmana na mlijeko iz uvoza, kako bi održali konkurentnost domaćeg mlijeka. Kantonalna vlada može farmerima osigurati novčanu podršku kako bi zadržali dostignuti nivo proizvodnje mlijeka, ali, naglašava resorni ministar, ne može uticati na uvozno-izvoznu politiku u ovoj oblasti.
“Naši mljekari ostvaruju jednu značajnu podršku od 3,8 miliona KM, samo iz kantonalnog budžeta i samo za proizvodnju mlijeka. Pored one novčane podrške tamo za sjetvene površine, dakle to su dodatni novčani iznosi. Ono što možemo obećati da ćemo mi nastaviti kontinuitet podrške ovoj grani proizvodnje˝, naveo je ministar poljoprivrede Tuzlanskog kantona, Fedahija Ahmetović.
U našu državu je prošle godine uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 255 miliona KM i taj uvoz ima trend rasta. Domaća proizvodnja mlijeka i mlječnih prerađevina podmiruje tek oko 40% bh tržišta i logično je, kažu poljoprivredni stručnjaci, da se mlijeko uvozi jer mi nemamo višak domaće proizvodnje.
“Ovdje bi trebalo ići u pravcu rješavanja problema uspostave državne referentne laboratorije za kontrolu hrane koja ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Mi danas imamo sve veći uvoz hrane koja nije u skladu sa onim što je deklarisano na deklaracijama. Imamo, kad su u pitanju mlijeko i mliječne prerađevine, jako puno mlijeka i mlječnih prerađevina koje su na bazi palmine masti. Prema tome to nisu mliječni proizvodi˝, istakao je Suad Selimović, Privredna komora TK.
Logičan izlaz iz sadašnje i sličnih situacija sa otkupom poljoprivrednih proizvoda, bio bi izgradnja prerađivačkih kapaciteta. Selimović predlaže da po modelu javno-privatnog partnerstva kantonalna Vlada i farmeri izgrade domaći prerađivački pogon i tako regulišu cijenu mlijeka. Na tragu upravo ove ideje, u jednoj mljekari u Tuzlanskom kantonu u toku je instalacija postrojenja za proizvodnju mlijeka u prahu koja će dnevno moći preraditi 100.000 litara mlijeka.
Samir Kahrović – BHRT
