Siva ekonomija u BiH: Kako isplata plata u koverti prazni budžet i ugrožava radnike
Isplata plata u koverti nekima puni džepove, ali istovremeno prazni budžet Bosne i Hercegovine. Država se već godinama suočava s ozbiljnim problemom sive ekonomije, koji obuhvata rad bez ugovora, nelegalne isplate plaća i poslovanje van zvaničnih tokova. Iako na prvi pogled djeluje kao brzo rješenje i za poslodavce i za radnike, posljedice ovog sistema osjećaju se na cijeloj ekonomiji – od državnog budžeta do penzionog fonda.
Šta je siva ekonomija i gdje je najprisutnija?
Siva ekonomija predstavlja sve ekonomske aktivnosti koje se obavljaju izvan zakonskih okvira. To uključuje rad bez prijave, isplatu dijela plate „na ruke“ i neizdavanje fiskalnih računa. Prema podacima međunarodnih institucija, siva ekonomija u Bosni i Hercegovini čini značajan udio BDP-a, što državu svake godine košta milione maraka izgubljenih prihoda.
Najprisutnija je u sektorima gdje je kontrola slabija i gdje dominira gotovinsko plaćanje. To su prije svega građevinarstvo, ugostiteljstvo i trgovina. U ovim djelatnostima i dalje je česta praksa da se radnici angažuju „na riječ“, bez prijave i ugovora. Poslodavci na taj način smanjuju troškove doprinosa, dok radnici često prihvataju takve poslove zbog potrebe za brzom zaradom ili nedostatka boljih opcija na tržištu rada.
Visoki doprinosi guraju poslodavce u sivu zonu
Dio poslodavaca otvoreno priznaje da su upravo visoki doprinosi i porezi jedan od glavnih razloga zašto se odlučuju na rad u sivoj zoni. Kada se na neto platu od 1.000 KM dodaju svi porezi i doprinosi, ukupni trošak za poslodavca često prelazi 1.700 KM. U takvom okruženju, legalno poslovanje postaje skuplje i manje konkurentno.
Međutim, ekonomisti upozoravaju da ovaj kratkoročni dobitak ima dugoročne posljedice. Država godišnje gubi stotine miliona maraka od neplaćenih poreza i doprinosa, što direktno utiče na kvalitet javnih usluga. Manje novca u budžetu znači slabije finansiranje zdravstva, obrazovanja i infrastrukture. Istovremeno, raste pritisak na penzioni fond koji zavisi od redovnih uplata.
Posljedice isplate plata u koverti po radnike
Problem sive ekonomije nije samo ekonomski, nego i duboko društveni. Radnici koji primaju platu u koverti ostaju bez osnovne socijalne sigurnosti. Oni nemaju zdravstveno osiguranje, ne ostvaruju pravo na bolovanje i ne mogu podići kredit u banci. Najalarmantnije je to što im nije garantovan radni staž, što direktno ugrožava njihovu buduću penziju.
– Radnici koji nisu prijavljeni ranjiva su kategorija. U slučaju povrede na radu ili otkaza, nemaju gotovo nikakvu pravnu zaštitu – ističu stručnjaci iz oblasti ekonomije rada. Dugoročno gledano, ovi radnici će predstavljati dodatni teret za socijalni sistem, jer će u starosti ostati bez adekvatnih primanja.
Kako suzbiti sivu ekonomiju u BiH?
Stručnjaci smatraju da bi rješenje moglo doći kroz kombinaciju nekoliko ključnih mjera. Prvo, neophodne su porezne olakšice za poslodavce koji redovno prijavljuju radnike. Drugo, potrebne su strože kontrole i pojačan rad inspekcijskih organa. Treće, digitalizacija poslovanja može značajno smanjiti prostor za manipulacije.
Pojedine zemlje u regionu već su uvele mjere poput smanjenja doprinosa na minimalnu platu i uvođenja elektronskih sistema za evidenciju radnika. Rezultati su ohrabrujući i pokazuju da se siva ekonomija može smanjiti ukoliko postoji politička volja i jasan strateški plan.
Zaključak
Dok se ne pronađe balans između interesa države, poslodavaca i radnika, siva ekonomija će i dalje ostati jedan od ključnih izazova ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine. Ona je nevidljiva, ali prisutna u gotovo svakom segmentu tržišta rada. Isplata plata u koverti možda djeluje kao brzo rješenje, ali dugoročno prazni budžet, uništava penzioni sistem i ostavlja radnike bez elementarne zaštite.
