Demografski egzodus: Bosna i Hercegovina ima više građana u svijetu nego kod kuće
Gotovo 2,2 miliona stanovnika Bosne i Hercegovine trenutno živi izvan domovine, pokazuju podaci iz izvještaja o implementaciji Politike o saradnji s iseljeništvom za 2025. godinu, koji je pripremilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Riječ je o građanima koji su napustili zemlju, kao i o procijenjenom broju njihovih potomaka, a koji danas žive u 54 zemlje svijeta.
Samo u periodu od 2015. godine građanima BiH u zemljama Evropske unije izdato je gotovo 400.000 boravišnih dozvola.
Stručnjaci upozoravaju da je ukupan broj građana izvan BiH vjerovatno i veći od navedenog, te da je riječ o posljedici onoga što se nije činilo u protekloj deceniji. Migracije se moraju posmatrati kao sastavni dio bh. društva i integrirati u sveobuhvatne politike. Neophodno je kreirati politike koje će brinuti o ljudima u dijaspori. Generacije o kojima je riječ još uvijek imaju snažnu vezu s domovinom, ali će naredne generacije tu vezu imati sve manje izraženu. Bez hitnog djelovanja, postoji opasnost da se ti ljudi izgube u asimilacijskim procesima.
Stanovnici ovih prostora su kroz historiju često odlazili prema zapadu, ali je postojao kapacitet da se, zahvaljujući visokom natalitetu, takvi gubici kompenziraju. Danas je situacija bitno drugačija.
– Dok ljudi odlaze, bilježi se negativan prirodni priraštaj koji traje već 15 godina. Ne postoji više demografski bazen iz kojeg bi se gubitak stanovništva mogao nadoknaditi. Posljedice su vidljive: sela su pusta, a neki gradovi koji su 2013. godine imali između 20.000 i 25.000 stanovnika, danas ih imaju samo 12.000 ili 13.000. Dodatno zabrinjava podatak da se prosječna starost stanovništva u BiH podigla brže nego u zemljama regiona i Evropske unije – što svjedoči o enormnom odlasku najkvalitetnijeg, radno sposobnog i mladog stanovništva. Narod čini državu; ako ga nema, besmisleno je govoriti o bilo čemu drugom.
Očekuje se da BiH konačno provede popis stanovništva, kako bi se zvanično potvrdio ruralni, ali i urbani egzodus. Demografska kataklizma, na koju se već godinama upozorava, ostavit će nepopravljive posljedice po društvo i ekonomiju.
Bez otvaranja tržišta rada za radnike iz zemalja trećeg svijeta, Bosna i Hercegovina neće biti ekonomski konkurentna. Neće se moći pružiti ni najosnovnije usluge postojećem stanovništvu, a kamoli graditi konkurentnost u odnosu na druge zemlje.
Istovremeno, postavlja se pitanje spremnosti bh. društva za integraciju djece koja će dolaziti s ljudima kojima je BiH primamljiva destinacija – učenje jezika, kulture i prilagođavanje na nove društvene okolnosti. Čini se da društvo za takav izazov trenutno nije nimalo spremno.
Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, bh. dijaspora danas je raseljena širom svijeta. Najveći broj živi u Sjedinjenim Američkim Državama – više od 350.000, zatim u Kanadi s više od 50.000 ljudi. U Evropi, najviše ih je u Njemačkoj – gotovo 240.000, dok u Austriji živi približno 150.000 bh. građana.
