Stara zanjanja i novi trendovi: U FBiH najviše nedostaju trgovci, šivači i IT stručnjaci
Iako se često govori o usponu digitalnih tehnologija i modernih zanimanja, tržište rada u Federaciji BiH i dalje pokazuje veliku potražnju za onim što bismo mogli nazvati “okosnicom” gospodarstva – trgovcima i šivačima. No, odmah do njih, sve jaču poziciju drže i radnici u IT sektoru, pokazuje najnovija analiza Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Prema istraživanju provedenom krajem prošle godine, poslodavci u Federaciji iskazali su potrebu za zapošljavanjem gotovo 6.000 radnika, a vodeće pozicije na listi deficitarnih zanimanja drže trgovci, operateri u call centrima, šivači te stručnjaci iz informacijskih tehnologija.
Tko su najtraženiji radnici?
Na vrhu ljestvice potreba poslodavaca već se godinama stabilno drže trgovci. Bilo da je riječ o prodavačima, komercijalistima ili skladišnim radnicima, trgovina kao djelatnost ne jenjava, a potražnja za radnicima u ovom sektoru konstantna je tijekom cijele godine.
Ono što je zanimljivo jest snažan porast potrebe za operaterima u call centrima. Globalizacija i prelazak mnogih tvrtki na pružanje usluga na daljinu otvorili su vrata ovom zanimanju, koje sve više postaje odskočna daska mladima pri prvom zaposlenju, ali i prilika za radnike s dobrim komunikacijskim vještinama.
Istovremeno, tradicionalna industrija ponovno se probija u fokus. Šivači i tekstilni radnici jedno su od najtraženijih zanimanja, što svjedoči o još uvijek snažnoj tekstilnoj industriji u Federaciji, koja se suočava s odljevom iskusnih majstora i manjkom interesa mladih za ovaj zanat.
Naravno, popis nezamisliv je bez IT sektora. Programeri, inženjeri računarstva i stručnjaci za održavanje mreža nezaobilazan su dio svake analize tržišta rada. Potražnja za njima ne jenjava, a često dolazi i s natprosječnim plaćama, zbog čega su mnoge domaće i strane kompanije u utrci za svakog kvalitetnog pojedinca.
Što to govori o ekonomiji?
Podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje zapravo crtaju sliku dvojnog gospodarstva. S jedne strane, imamo potrebu za očuvanjem i jačanjem tradicionalnih zanimanja poput šivača i trgovaca, koji su temelj proizvodnje i prometa. S druge strane, uslužni i tehnološki sektor, predvođen call centrima i IT-jem, nameće se kao pokretač promjena i modernizacije.
Zanimljivo je da se na listi ne nalaze samo visokokvalificirani radnici. Poslodavci sve više traže i srednju stručnu spremu, ali s dodatnim vještinama – bilo da je riječ o poznavanju stranih jezika za rad u call centru ili poznavanju osnova informatike za rad u trgovini.
Perspektiva za nezaposlene
Ova analiza mogla bi poslužiti kao smjernica za one koji traže posao ili razmišljaju o prekvalifikaciji. Programi osposobljavanja koje financiraju zavodi za zapošljavanje sve su češće usmjereni upravo na ove profesije. Dok je IT sektor često rezerviran za one s formalnim obrazovanjem, zanimanja poput šivača ili operatera u call centrima moguće je savladati kroz kraće tečajeve i prakse, što mnogim nezaposlenima može otvoriti vrata tržišta rada.
Iako je brojka od 6.000 potrebnih radnika ohrabrujuća, ostaje pitanje koliko će se tih potreba uspjeti i realizirati, s obzirom na odljev stanovništva i nesklad između znanja koja posjeduju nezaposleni i vještina koje traže poslodavci.
