Borba za javno dobro: 19 udruga traži povlačenje spornog Zakona o koncesijama u HBŽ
U Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) već tjednima traje intenzivna rasprava oko novog Prijedloga zakona o koncesijama. Ono što je trebao biti tehnički pravni akt, prerastao je u žestoki sukob između županijskih vlasti i dijela civilnog društva. Čak 19 udruga, mjesnih zajednica i građanskih inicijativa s područja Tomislavgrada, Livna i Kupresa ujedinilo se u zahtjevu za hitnim povlačenjem spornog zakona, upozoravajući da on, umjesto da štiti interese građana, otvara vrata netransparentnom raspolaganju prirodnim bogatstvima .
Pravni kaos od 17 godina
Temeljni problem na koji udruge ukazuju jest činjenica da HBŽ već gotovo dva desetljeća funkcionira u pravnom vakuumu kada su koncesije u pitanju. Naime, Ustavni sud Federacije BiH još je 2007. godine stavio izvan snage stari Zakon o koncesijama, no unatoč tome, županijske vlasti su nastavile dodjeljivati koncesije. Prema istraživanjima, riječ je o najmanje 55 energetskih i rudarskih projekata, uključujući vjetroelektrane i solarne parkove, čija ukupna vrijednost premašuje 1,6 milijardi eura . Udruge stoga upozoravaju da su svi ti ugovori pravno ništavni, a novi Prijedlog zakona pokušava izvršiti “naknadnu konvalidaciju” tih ništavih ugovora, što ocjenjuju nezakonitim i pozivaju se na temeljno pravno načelo: Quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere (Ono što je od početka ništavo, ne može protekom vremena postati valjano) .
Što udrugama smeta?
U otvorenom pismu upućenom Vladi i Skupštini HBŽ, potpisnici su naveli šest ključnih zamjerki na nacrt zakona usvojen u rujnu 2025. godine. Kao najveći problem ističu izostanak stvarne zaštite javnog interesa. Posebno ih zabrinjava mogućnost davanja vode pod koncesiju, tražeći da voda, kao strateški resurs, bude trajno izuzeta iz ovog zakona, po uzoru na Sloveniju koja je vodu ustavom zaštitila kao javno dobro .
Nadalje, kritiziraju netransparentnost postupaka i nedovoljnu uključenost lokalne zajednice. Ukazuju na dosadašnju praksu gdje su se “lažne suglasnosti” mjesnih zajednica dobivale administrativnim trikovima, poput objavljivanja javnih poziva na oglasnim pločama koje nitko ne vidi. Traže da se u zakon ugradi obveza stvarnog i pravovremenog informiranja građana te jasne antikorupcijske mjere koje je predložila Agencija za prevenciju korupcije .
Ekonomski interes naspram održivosti
Jedan od gorućih problema je i visina koncesijskih naknada. Udruge smatraju da su one trenutno preniske i predlažu povećanje naknade za vjetroelektrane sa sadašnjih 1,5% na 15% od proizvedene električne energije, uz dodatnih 1,5% za mjesne zajednice. Argumentiraju to činjenicom da vjetroelektrane i solarne elektrane imaju nizak razvojni potencijal, stvaraju mali broj stalnih radnih mjesta i negativno utječu na poljoprivredu i turizam, a istovremeno iskorištavaju javno dobro .
Također, upozoravaju na manjkave odredbe o sanaciji prostora nakon isteka koncesije. Fraze poput “vraćanje zemljišta u zadovoljavajuće stanje” ocjenjuju kao obmanu, zahtijevajući jasne kriterije, financijska jamstva i stalan nadzor kako se priroda ne bi trajno unakazila .
Stav Vlade i širi kontekst
S druge strane, Vlada Hercegbosanske županije tvrdi da je novi Prijedlog zakona usklađen s EU standardima te da donosi veću transparentnost i zaštitu okoliša. Kako navode na svojim stranicama, zakon uvodi obveznu procjenu utjecaja na okoliš, jača položaj lokalnih zajednica kroz obvezu pribavljanja suglasnosti te zabranjuje koncesije u zaštićenim područjima . Predsjednik Skupštine HBŽ, Jozo Ćosić, izrazio je nadu da će se pitanje ranije izdanih koncesija riješiti u završnim odredbama zakona .
No, unatoč službenim tvrdnjama, nepovjerenje građana ostaje visoko, posebice stoga što su mještani Brišnika i Kupresa već najavili tužbe za poništenje postojećih koncesijskih ugovora. Udruge također upozoravaju da u radnoj skupini za izradu zakona sudjeluju osobe protiv kojih se vode istrage za zlouporabu položaja .
Zaključak
Sukob oko Zakona o koncesijama u HBŽ-u zapravo je sukob o viziji razvoja i pitanju tko ima pravo odlučivati o zajedničkim resursima. Dok vlasti ističu gospodarski napredak i investicije, udruge i građani upozoravaju na opasnost od otimačine javnog dobra i traže povratak zakonitosti. Hoće li novi zakon zaista zaštititi interese svih žitelja Županije ili će poslužiti samo za pravno ozakonjenje prošlih propusta, ostaje pitanje čiji će odgovor uskoro dati županijski zastupnici.
