NAPLATA KONCESIJSKIH NAKNADA U BIH PROŠLE GODINE SMANJENA ZA 17 POSTO
Naplata koncesijskih naknada u Bosni i Hercegovini u prošloj godini zabilježila je pad od približno 17 posto, pokazuju preliminarni podaci koje je predstavila nevladina organizacija na konferenciji posvećenoj transparentnosti upravljanja koncesijama.
Radi se o podacima za koje su nadležna tijela dostavila informacije, ali konačna brojka još uvijek nije utvrđena. Organizacija i dalje vodi sporove sa institucijama koje odbijaju objaviti informacije, dok brojni koncesionari koji eksploatišu značajne prirodne resurse izbjegavaju plaćanje ionako niskih obaveza prema državi.
Pad prihoda i rastući dug
Udio koncesijskih naknada u ukupnim prihodima javnih budžeta kontinuirano opada. U posljednjoj godini smanjen je sa 1,2 posto na 1,02 posto, što je direktna posljedica slabe naplate i hroničnog nedostatka transparentnosti.
Trenutni dug koncesionara premašuje devet miliona konvertibilnih maraka, ali stručnjaci upozoravaju da to nije konačna cifra. Čak sedam organa vlasti i dalje odbija dostaviti podatke o uplatama, dok su ostali pružili samo djelimične informacije, čime se onemogućava precizan uvid u stvarne gubitke države. Revizori u brojnim institucijama konstantno nailaze na propuste koji su uzrokovani neusklađenim zakonima i nepostojanjem adekvatnih evidencija.
Posljedice netransparentnosti
Iz nevladine organizacije upozoravaju da nedostatak transparentnosti u postupcima dodjele koncesija kasnije dovodi do ekoloških, ekonomskih i drugih negativnih posljedica po cijelo društvo.
“Ovaj problem dodatno pogoršava slab institucionalni kapacitet nadležnih tijela koja trebaju osigurati poštovanje zakonskih procedura, što omogućava izbjegavanje obaveza i neregularnosti u realizaciji ugovora. Neodgovorno dodijeljene ili neadekvatno nadzirane koncesije ne samo da ugrožavaju okolinu, već direktno dovode u opasnost živote ljudi, pri tome narušavajući povjerenje građana u institucije”, poručeno je sa skupa.
Niske naknade i problemi u procedurama
Predstavnik zakonodavne vlasti jednog od entiteta istaknuo je da su koncesijske naknade u Bosni i Hercegovini među najnižim u regionu. Kako je naglašeno, one bi se morale uvećati uz uvođenje varijabilnog dijela koji bi pratio promjene cijena na tržištu, dok bi se prikupljeni novac morao srazmjernije dijeliti lokalnim zajednicama koje direktno osjećaju posljedice eksploatacije resursa.
Na sistemske anomalije ukazano je i iz entitetske komisije za koncesije, gdje navode da su samoinicijativne ponude postale pravilo umjesto izuzetka. U pravnom smislu, gotovo nijedna koncesija do sada nije dodijeljena putem klasičnog tendera, što određene subjekte u startu stavlja u povlašten položaj.
Fragmentacija projekata kao dodatni problem
Dodatni problem predstavlja i takozvana fragmentacija projekata, na koju je upozoreno iz jedne nevladine organizacije koja se bavi zaštitom životne sredine. Kako je objašnjeno, kod izgradnje solarnih elektrana projekti se namjerno cijepaju na manje dijelove kako bi se potpuno izbjegla obaveza dodjele koncesije.
Predstavnik akademske zajednice s ekonomskog fakulteta naglasio je da koncesije mogu biti snažan alat ekonomskog razvoja, ali samo uz striktno poštovanje pravila.
Preporuke za unapređenje transparentnosti
Na konferenciji su predstavljene preporuke za unapređenje transparentnosti upravljanja koncesijama:
- Usklađivanje zakonodavnog okvira o koncesijama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini sa direktivom o koncesijama i drugim značajnim segmentima pravne tekovine Evropske unije
- Donošenje i javnost planova koncesija, uz obavezne prethodne javne konsultacije od najranijih faza projekata
- Inkorporiranje sva tri stuba Arhuske konvencije u zakone o koncesijama – pravo na pristup informacijama, pravo na učešće javnosti u donošenju odluka i pravo na pravnu zaštitu
- Uvođenje registara ugovora o koncesijama sa detaljnim podacima otvorenim za širu javnost, koji uključuju finansijske pokazatelje
Samo potpuna transparentnost, kako je zaključeno na skupu, može omogućiti javnosti adekvatan nadzor nad radom koncesionara i spriječiti zloupotrebe.
