BiH već je četiri mjeseca na sivoj listi Operativne skupine za financijske aktivnosti, koja djeluje preko Moneyvala, podsjeća Istina media.
Strateški nedostaci u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma po drugi put u deset godina svrstavaju nas na ovu neslavnu listu. Posljedice se već osjećaju, kako u bankarskom sektoru tako i u poslovnoj zajednici. A postupak uklanjanja s liste bit će mukotrpan i dug, navodi N1.
Radna skupina za financijsko djelovanje, odnosno FATF, dugo je upozoravala BiH da ukloni rizike od pranja novca i financiranja terorizma te osigura učinkovitiju kontrolu bankarskog sektora. Nositelji vlasti u BiH nisu dovoljno ozbiljno shvatili ova upozorenja, zbog čega smo po drugi put u jednom desetljeću označeni kao rizična jurisdikcija. Proces oporavka i uklanjanja s liste bit će mukotrpan i dug, smatraju upućeni, zbog čega bi bilo mnogo jednostavnije provesti prethodne preporuke.
„U prosjeku, za uklanjanje sa sive liste nisu potrebne samo određene reforme i zakonska regulativa nego je potrebno i vrijeme, a to je vrijeme u prosjeku između dvije i pet godina, s tim da će u našem slučaju vjerojatno biti riječ o ovom drugom broju godina, što nikako nije povoljno za nas”, rekao je profesor financija Sanel Halilbegović.
Što vlasti u BiH moraju učiniti kako bi BiH bila uklonjena sa sive liste?
Kada je 2015. godine BiH postala dio ove neslavne liste, uklonjena je 2018. godine, uz „značajan napredak” u ovom području, kako je tada obrazloženo. Što vlasti u BiH sada moraju učiniti i u kojoj su fazi, nismo doznali od državnog Ministarstva sigurnosti.
Ono što je odranije poznato jest da je potrebno izmijeniti Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Važno je unaprijediti i dostupnost točnih i ažurnih podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata.
Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH još nema uspostavljen registar. Upravljanje nezakonito stečenom imovinom dodatni je izazov jer Republika Srpska nije suglasna s tim da oduzetom imovinom raspolaže agencija na razini BiH.
Bankarski sektor prvi osjeća posljedice: Sporije i potencijalno skuplje transakcije
U međuvremenu, bankarski sektor prvi osjeća posljedice, iako je jedini u potpunosti ispunio sve preporuke Moneyvala.
„Posljedice se u najvećoj mjeri ogledaju u znatno složenijim i sporijim, a vrlo vjerojatno uskoro i skupljim međunarodnim transakcijama. Konkretno, međunarodne financijske institucije moraju angažirati dodatne resurse kako bi dodatno provjeravale svaku transakciju koja dolazi u BiH ili ide iz BiH prema inozemstvu, što dodatno usporava taj proces. Također, angažiranje dodatnih resursa uvijek i neminovno dovodi do povećanja cijena”, rekao je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.
U ovom trenutku posljedice za gospodarstvo i stanovništvo još nisu dramatične, dodaje Ražanica, zahvaljujući angažmanu bankarskog sektora, koji se, kako kaže, trudi ublažiti zahtjeve međunarodnih financijskih institucija. Ipak, posljedice poput sporije realizacije međunarodnih transakcija ne mogu se izbjeći.
„Imam iskustvo s transferom od 50 tisuća eura, izvršenim privatno između dviju osoba – oca i kćeri. Kako bi se taj novac mogao primiti u Austriji, banka je tražila dokaz o podrijetlu novca i javnobilježnički ugovor. Budući da je bila riječ o nekretnini, tražili su i dokument kojim se potvrđuje da je ta nekretnina doista prenesena na kupca. Tražili su i izvod s računa. Tražili su i izjavu davatelja sredstava da je novac namijenjen rješavanju stambenog pitanja te da neće biti vraćen”, rekao je poslovni savjetnik i analitičar Zoran Pavlović.
Siva lista smanjuje šanse BiH za priključenje SEPA-i
Siva lista smanjuje i šanse Bosne i Hercegovine za priključenje SEPA-i, odnosno europskom sustavu plaćanja, zbog čijeg izostanka već plaćamo skuplje usluge, poput podizanja novca na bankomatima u Europskoj uniji.
„SEPA omogućuje ne samo jeftinije nego i brže transakcije, što bi jako, jako mnogo značilo našem gospodarstvu. Otprilike 80 % našeg izvoza usmjereno je prema članicama SEPA-e, tako da bi to bilo iznimno važno, prije svega za gospodarstvo, a u konačnici i za fizičke osobe, s obzirom na to da ogroman broj milijuna, pa čak i milijardi, dolazi putem doznaka, većinom iz zapadne Europe”, rekao je Halilbegović.
Doznake su, prema službenim procjenama, jedan od najvažnijih izvora stranog novca u BiH i čine više od 10 % BDP-a BiH. Godišnje dosežu do osam milijardi, dok je u pet godina iznos uplata iz inozemstva porastao za gotovo 800 milijuna eura.
Gospodarstvenici strahuju od gubitka investicija
Trenutačno nemaju aktualne objedinjene informacije o posljedicama uvrštavanja na sivu listu MONEYVAL-a za kompanije u BiH, ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH jer su u fazi prikupljanja podataka od kompanija. Ipak, zabrinutost je itekako prisutna, ističu iz poslovne zajednice.
„U stalnoj smo komunikaciji s našom poslovnom zajednicom, našim članicama i gospodarskim subjektima. Već postoji bojazan i zabrinutost zbog toga kako će se budući partneri postaviti i ponašati u smislu razvoja novih projekata, možda čak i zajedničkih proizvodnih pogona. Najveći je problem u tome što, kada se to dogodi, nemate odmah mjerljive pokazatelje koji bi pokazali je li se smanjio obujam investicija, je li neka potencijalna investicija zbog ove odluke u međuvremenu zaustavljena ili, što je još gore, je li promijenjena lokacija investicije”, rekao je Mirsad Jašarspahić iz Privredne komore FBiH.
Kada se jednom dospije na sivu listu, uklanjanje s nje nije nimalo lako. A za razliku od prethodnog puta, sada se ne traži samo usvajanje zakona nego i dokaz da se oni dosljedno primjenjuju u praksi.
