Gotovo četvrtina ispitanika romske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini izjavila je da je u periodu od godinu dana doživjela najmanje jedno potencijalno krivično djelo, ne uključujući uvrede. Istraživanje Misije OSCE-a u BiH pokazuje i da su Romi češće navodili iskustva nasilja od ostalih ispitanika, dok je policiji prijavljen tek manji dio slučajeva.
Prema rezultatima koje prenosi Detektor, najmanje jedno takvo iskustvo navelo je 24 posto ispitanih Roma, u poređenju s 18 posto ostalih učesnika istraživanja. Kada se uračunaju i uvrede, udio među Romima prelazi 35 posto, dok među ostalim ispitanicima iznosi nešto više od 26 posto.
Češća iskustva nasilja i uvreda
Istraživanje je provedeno od jula do oktobra 2023. godine, a obuhvatilo je 2.438 osoba, među kojima je bilo 189 ispitanika romske nacionalnosti.
Romi su gotovo dvostruko češće navodili da su tokom prethodnih 12 mjeseci bili izloženi uvredama uživo. Još izraženija razlika zabilježena je kod potencijalnih nasilnih krivičnih djela, čija su iskustva navodili više nego dvostruko češće od ostalih ispitanika.
Također su više nego dvostruko češće smatrali da je ono što su doživjeli djelimično ili potpuno bilo motivirano njihovom etničkom ili vjerskom pripadnošću.
Autori naglašavaju da izraz „potencijalna krivična djela“ ne znači da je pravno potvrđeno postojanje krivičnog djela. Podaci iz istraživanja sami po sebi nisu dovoljni za takav zaključak, a konačnu ocjenu daje sud.
Policiji prijavljeno manje od četvrtine slučajeva
Ispitanici romske nacionalnosti policiji su prijavili 23 posto potencijalnih krivičnih djela koja su doživjeli. Među ostalim učesnicima istraživanja prijavljen je 31 posto slučajeva.
Kada je riječ o incidentima koje su ispitanici prepoznali kao potencijalna krivična djela počinjena iz mržnje, policiji je prijavljena približno četvrtina slučajeva i među Romima i među ostalim ispitanicima.
Ovakva istraživanja mogu pomoći u sagledavanju iskustava žrtava koja ne dospiju u policijske evidencije. Sličan pristup već se dugo koristi u državama poput Velike Britanije, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država.
Preporučeni lakše prijavljivanje i obuka institucija
Među ključnim preporukama je izrada akcijskog plana u oblasti krivičnog pravosuđa, koji bi vlasti u BiH pripremile zajedno s romskim zajednicama. Njime bi se jasno pokazalo da se nasilje, djela motivirana mržnjom i druga potencijalna krivična djela protiv Roma shvataju ozbiljno.
Predložene mjere uključuju edukaciju mladih, predstavnika lokalnih vlasti, pravosudnih institucija, medija i javnosti o predrasudama koje mogu doprinijeti djelima iz mržnje.
Poseban naglasak stavljen je na obuku policijskih službenika i tužilaca za saradnju s romskim zajednicama. Preporučeni su i besplatni SOS telefoni, prijavljivanje putem interneta te mogućnost da žrtve slučajeve prijavljuju posredstvom organizacija iz romskih zajednica.
Provedbu plana trebalo bi redovno provjeravati u formalnom partnerstvu s predstavnicima tih zajednica.
Rezultati zahtijevaju oprezno tumačenje
Autori upozoravaju da nalaze treba posmatrati uz uvažavanje relativno malog broja romskih ispitanika i ograničenja metode uzorkovanja.
Učesnici romske nacionalnosti dolazili su iz deset od ukupno 18 općina obuhvaćenih istraživanjem. Iako ih je bilo manje nego što je planirano, njihov broj omogućio je indikativnu analizu iskustava izloženosti potencijalnim krivičnim djelima.
