Udruženje “EKO BISTRICA/KISELJAK” i Udruženje “Aarhus centar u BiH” smatraju da je odgovor Općine Žepče od 09.06.2026. godine, kojim je odbijena građanska inicijativa mještana Bistrice, pravno neutemeljen i suprotan odredbama Statuta Općine Žepče.
Građansku inicijativu, podnesenu u skladu sa članovima 77., 78. i 79. Statuta Općine Žepče, potpisala su 172 građanina i građanke Općine Žepče, čime je značajno premašen statutarni minimum od 100 potpisa, koji predstavlja uslov da Općinsko vijeće bude obavezno razmatrati građansku inicijativu. Uprkos tome, Općina Žepče nije postupila u skladu sa vlastitim Statutom, već je inicijativu odbila zbog pogrešnog tumačenja njene svrhe i sadržaja.
Građanska inicijativa podnesena je na osnovu člana 77. Statuta Općine Žepče kojim je izričito propisano da „o svakom pitanju iz djelokruga Općinskog vijeća građani mogu pokrenuti raspravu putem građanske inicijative“. Nadalje, član 78. Statuta propisuje da je Općinsko vijeće dužno raspravljati o građanskoj inicijativi ukoliko je podržana potpisima najmanje 100 građana upisanih u birački spisak Općine, dok član 79. Statuta propisuje da je Općinsko vijeće dužno razmotriti građansku inicijativu i donijeti odluku u roku od 60 dana od dana dostavljanja inicijative.
Umjesto da postupi u skladu sa ovim odredbama, Općina Žepče je inicijativu odbila uz obrazloženje da Općinsko vijeće nije nadležno za stavljanje van snage upravnih rješenja, pozivajući se na odredbe Zakona o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine koje regulišu poništavanje upravnih akata.
Takvo obrazloženje predstavlja pogrešnu primjenu materijalnog prava.
Naime, građanska inicijativa nije predstavljala pravni lijek protiv upravnih rješenja niti je od Općinskog vijeća zahtijevala da ono neposredno poništi ili ukine upravna rješenja donesena u upravnom postupku. Građani su tražili da Općinsko vijeće, kao predstavnički organ građana, raspravlja o zakonitosti procesa izdavanja spornih rješenja, o propustima u uključivanju javnosti u postupak odlučivanja, te da kroz svoje nadležnosti pokrene reviziju postupanja nadležnih općinskih službi i razmotri mogućnosti za otklanjanje uočenih nepravilnosti.
Drugim riječima, predmet građanske inicijative nije bilo neposredno odlučivanje o pravnom statusu upravnih rješenja, nego pokretanje javne rasprave o pitanjima iz nadležnosti Općinskog vijeća, što predstavlja upravo svrhu instituta građanske inicijative.
Takvo postupanje u potpunosti odgovara nadležnostima Općinskog vijeća utvrđenim Statutom.
Naime, član 23. Statuta propisuje da Općinsko vijeće utvrđuje općinsku politiku, prati njeno ostvarivanje, donosi prostorne i urbanističke planove, razmatra izvještaje o radu Općinskog načelnika i općinske administracije, donosi odluke iz oblasti prostornog planiranja i zaštite okoliša, te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom.
Istovremeno, član 12. Statuta propisuje da Općina, kroz svoje organe, utvrđuje i provodi politiku uređenja prostora i zaštite okoliša, donosi prostorne i urbanističke planove, poduzima mjere zaštite zdravlja stanovništva, uspostavlja inspekcijski nadzor nad izvršavanjem propisa iz svoje nadležnosti te osigurava zaštitu ljudskih prava i interesa građana.
Upravo su pitanja koja su obuhvaćena građanskom inicijativom – zaštita okoliša, prostorno planiranje, transparentnost rada općinskih službi, zaštita zdravlja građana, pravo javnosti na učešće u odlučivanju i zakonitost rada lokalne uprave – pitanja koja nesporno pripadaju samoupravnom djelokrugu Općine Žepče i nadležnosti Općinskog vijeća.
Posebno zabrinjava činjenica da je Općina potpuno zanemarila odredbe Glave IX Statuta kojima se uređuje neposredno učešće građana u odlučivanju.
Statut građansku inicijativu ne poznaje kao pravni lijek u upravnom postupku, nego kao instrument neposredne demokratije kojim građani pokreću raspravu o pitanjima od javnog interesa. Upravo zbog toga nije bilo pravnog osnova da se građanska inicijativa odbije pozivanjem na odredbe Zakona o upravnom postupku koje regulišu poništavanje upravnih akata.
Da je zakonodavac želio ograničiti građansku inicijativu isključivo na donošenje općih akata, to bi bilo izričito propisano. Naprotiv, član 77. Statuta koristi izraz „o svakom pitanju iz djelokruga Općinskog vijeća“, čime je građanima omogućeno da pokrenu raspravu o svim pitanjima koja se nalaze u nadležnosti predstavničkog organa lokalne samouprave.
Osim toga, članovi 80., 83., 84. i 85. Statuta dodatno obavezuju Općinu da afirmira građanske inicijative, konsultacije sa javnošću, saradnju sa udruženjima građana, transparentnost rada i aktivno učešće građana u procesu odlučivanja, posebno kada se radi o pitanjima zaštite okoliša i razvoja lokalne zajednice.
Ovakvim postupanjem Općina Žepče nije odbila samo jedan zahtjev građana, već je faktički uskratila ostvarivanje prava na građansku inicijativu koje garantuje njen vlastiti Statut.
Podsjećamo da građanska inicijativa nije podnesena radi zaštite pojedinačnih interesa, već radi zaštite javnog interesa, prava lokalne zajednice na učešće u odlučivanju i zaštite okoliša, što predstavlja jedno od temeljnih načela lokalne samouprave, ali i obavezu Bosne i Hercegovine koja proizlazi iz Aarhuske konvencije.
Udruženje „EKO BISTRICA/KISELJAK” i Udruženje “Aarhus centar u BiH” smatraju da je Općinsko vijeće bilo dužno staviti građansku inicijativu na dnevni red, provesti javnu raspravu, razmotriti sve navode građana i donijeti obrazloženu odluku u skladu sa članom 79. Statuta, umjesto da se građanska inicijativa odbaci pozivanjem na odredbe Zakona o upravnom postupku koje se u ovom slučaju uopće ne odnose na institut građanske inicijative.
Iz tog razloga očekujemo da Općinsko vijeće Žepče ispravi ovu povredu Statuta, omogući raspravu o građanskoj inicijativi koju je podržalo 172 građana, te potvrdi opredijeljenost Općine za transparentno odlučivanje, poštivanje prava građana na učešće u javnim poslovima i dosljednu primjenu vlastitog Statuta.
Građanska inicijativa nije zahtjev za poništenje upravnog akta. Ona je ustavno i statutarno pravo građana da od svojih izabranih predstavnika zahtijevaju raspravu o pitanjima od javnog interesa. Upravo to pravo je u ovom slučaju bilo uskraćeno.
