Analiza rizika od zloupotrebe NVO sektora u svrhe finansiranja terorizma
Državne vlasti u Bosni i Hercegovini ubrzano pokušavaju usvojiti niz dokumenata i pravila za sprečavanje finansiranja terorizma kako bi se izbjeglo stavljanje zemlje na sivu listu Moneyvala. Uputstvo o mjerama prema nevladinim organizacijama, koje je protekle sedmice upućeno u javnu raspravu, predstavlja odgovor na izvještaj Komiteta stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma pri Vijeću Evrope. Njime se nastoji spriječiti pritiske na rad civilnog sektora, ali se istovremeno ostavljaju široke definicije, posebno prema vjerskim i humanitarnim organizacijama.
U izvještaju Moneyvala naznačeno je kako je potrebno fundamentalno poboljšanje u primjeni finansijskih sankcija UN-a, te u identifikovanju i ublažavanju rizika od finansiranja terorizma u neprofitnom sektoru. Bosna i Hercegovina ranije je kritikovana da ne održava registar nevladinih organizacija niti ima dovoljno jake mehanizme za kontrolu njihove zloupotrebe za finansiranje terorizma.
Uputstvo se posebno fokusira na nevladine organizacije poput vjerskih ili humanitarnih, ali dio s definicijama terorizma i ekstremizma ostavljen je preširoko, smatraju predstavnici civilnog sektora. Istraživači upozoravaju da postoji rizik da pojam postane preširok, jer je teroristička organizacija formulirana više na način koji opisuje moguće vrste zloupotrebe organizacija za finansiranje terorizma, nego što pravno određuje šta se smatra terorističkom organizacijom. Posebno se naglašava da postoje razlike između organizacije koja je teroristička, one koja je povezana s terorističkom organizacijom, te one koja može biti zloupotrijebljena za finansijske tokove. Kada se sve te situacije objedine u jednoj definiciji, postoji rizik da pojam postane preširok i da ne bude dovoljno jasno na koji se tačno tip subjekta odnosi, zbog čega bi bilo korisno da se te kategorije jasnije razdvoje i preciznije definišu.
Bosna i Hercegovina je od februara 2025. bila u jednogodišnjem periodu posmatranja Radne grupe za finansijsko udruživanje (FATF), zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma. Ukoliko u ovom periodu ne bude ocijenjeno da je postignut napredak u otklanjanju nedostataka, zemlja bi mogla biti uvrštena na “sivu listu”. U izvještaju se navodi da banke pokazuju dobro razumijevanje rizika pranja novca i finansiranja terorizma i adekvatnu analizu klijenata, ali da sektori poput notara i druga određena nefinansijska preduzeća i profesije zaostaju u primjeni pojačanih kontrola na politički izložene osobe.
U uputstvu koje će u javnoj raspravi biti do 20. marta 2026. godine, navodi se kako će procjena rizika biti utemeljena na konkretnoj procjeni, te da će se mjere pribavljanja podataka o transakcijama predstavnika, osoba ovlaštenih za zastupanja ili članova neprofitnih organizacija poduzimati samo kada postoje konkretni, objektivni i dokumentirani indikatori povećanog rizika. Iako se ovo smatra značajnim principom, analitičari primjećuju da su određeni dijelovi teksta nedovoljno precizirani, posebno u dijelu koji se odnosi na definiciju terorističke organizacije i neprofitne organizacije pod povećanim rizikom.
Uputstvo navodi veliki broj elemenata koji se mogu uzeti u obzir kao faktori za procjenu rizične organizacije, ali ne razrađuje dovoljno metodologiju te procjene. U praksi je važno da takva procjena bude zasnovana na konkretnim i dokumentiranim okolnostima, a ne samo na općim indikatorima ili pretpostavkama. Posebno se naglašava da će se rizikom povezanim s poslovanjem smatrati i djelovanje neprofitne organizacije u zemljama sa strateškim nedostacima i zemljama u kojima postoji veća vjerovatnoća pojavljivanja finansiranja terorističkih aktivnosti. U slučaju djelovanja neprofitne organizacije u konfliktnim zonama, procjenjivat će se priroda i hitnost aktivnosti, postojanje prepreka za korištenje standardnih finansijskih mehanizama, te mjere koje je organizacija uspostavila radi ublažavanja rizika u takvim okolnostima.
Analitičari upozoravaju da ove okolnosti koje se spominju same po sebi ne moraju značiti povećan rizik, jer mnoge humanitarne organizacije djeluju u takvim okruženjima. To samo po sebi nije dovoljno za označavanje organizacije kao rizične bez dodatnih konkretnih i dokumentiranih razloga. Iz državnog Ministarstva pravde poručeno je da će svaki kvalitetan komentar u toku konsultacija biti ugrađen u uputstvo, bez daljeg komentarisanja pojedinosti objavljenog dokumenta.
Vlasti u zemljama regiona ranije su kritikovane da pod izgovorom sprečavanja zloupotrebe nevladinih organizacija pojačanim kontrolama utiču na njihov rad i slobodu. Od zemalja koje usvajaju nove dokumente očekuje se da pokušaju spriječiti takve zloupotrebe. Odluka o statusu Bosne i Hercegovine na listi Moneyvala očekuje se na plenarnoj sjednici FATF-a u junu.
