BiH ponovo je na udaru inflacije. Ovoga puta uzrok nije spoljni faktor nego neodgovornost domaće politike. Prognoze su nepovoljne s obzirom na najavljeno poskupljenje struje
Inflacija u BiH razara kućne budžete. Plate su skočile, ali i cijene – učinak nikakav.
Od maja 2024. godine, inflacija u BiH skočila je sa dva odsto do 3,3 odsto početkom 2025. Krajem juna tekuće godine inflatorna kriva popela se na 4,6 odsto.
“Podrazumijeva se da teret erozije novca najviše pada na teret građana jednog društva, jedne države”, kaže ekonomista Đorđe Lazić.
Ekonomista Admir Čavalić dodaje da dok u nekim zemljama Evrope dolazi do pada inflacije usljed djelovanja monetarnih autoriteta u BiH u prva dva kvartala imamo rast inflacije.
Za to više nema opravdanja u visokim cijenama uvoza, geopolitičkim sukobima, cijenama sirove nafte u Americi ili protoka gasa u nekom ruskom toku. Inflacija koja guši građane BiH proizvod je domaćih prilika.
“Preko noći iznenadno povećanje minimalne plate, nažalost pojelo je nominalne iznose – raspoložive dohotke naših građana. U realnom smislu taj novac sada manje vrijedi. Dolazi do drastičnog pada vrijednosti novca na uštrb rasta vrijednosti finalnih proizvoda i usluga”, objašnjava Čavalić.
“Monetarna vlast u BiH tj. Centralna banka izuzetno je dobar domaćin upravljanja finansijskim sistemom i tu inflaciju drži pod kontrolom iako ona malo izađe po cjenovnom potrošačkom indeksu”, rekao je Lazić.
To malo izlaženje za građane se ogledalo u podivljalim cijenama namirnica.
“Skupo je i sve je skuplje, ali ja se pridržavam onoga – prostri se onoliko koliko si dugačak”, kaže jedna Bijeljinka.
Građani dodaju da se bore kako znaju i umiju i da je najteže praviti kompromise kada je hrana u pitanju.
Indikativan je i rast cijena komunalnih usluga širom BiH.
“Kao i svih drugih usluga koje se vežu za ljudski rad kao faktor kreiranja nove vrijednosti”, napominje Čavalić.
Kao prvi vjesnik teške zime stigla je i informacija o poskupljenju struje preko mrežarine veće za 40 odsto što će za male potrošače značiti skok od 21 odsto ili 12 KM na mjesečnom strujnom cehu. Panika je već u domaćinstvima.
“Rijetko je da nas je toliki broj građana pozvao da pita da li to provjereno i imaju li oni na to pravo. Na drugoj strani imate potrošače koji to ne mogu da izdrže. Nije stvar potrošačke korpe nego je stvar, još malo, pa gladi određenih porodica”, navela je Snežana Šešlija iz Udruženja potrošača “Toper” iz Doboja.
“Kontrola cijena, tržišta koja je u nadležnosti vlada entiteta kako bi spriječili proboje i da naprave empatiju između cijena rasta i cijena dohotka kako bi građanima ostalo malo vazduha na raspolaganju”, rekao je Lazić
Bez kontrole cijena, zahuktalu inflaciju stanovništvo neće moći da izdrži. Povećanja plata ostaće ništa više do iluzija koja oslikava više para u novčaniku, ali manju kupovnu moć.
Izvor: BN
