Usporavanje svjetske ekonomije stvara nove pritiske na Bosnu i Hercegovinu
Globalna ekonomija ulazi u period usporavanja, pri čemu ključni problem više nije sam tempo rasta, već sve izraženiji rizici koji ga okružuju. Prema najnovijem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda, globalni rast u 2026. godini procjenjuje se na oko 3,3 posto, što predstavlja stabilan, ali i dalje ispodprosječan rezultat u odnosu na dugoročne trendove. Sličnu procjenu daju i Ujedinjene nacije, koje očekuju rast od oko 2,7 posto, uz jasno upozorenje da dolazi do slabljenja međunarodne trgovine i investicija. Dodatnu zabrinutost unosi analiza Svjetskog ekonomskog foruma, prema kojoj čak 72 posto vodećih ekonomista očekuje pogoršanje globalnih uslova, prvenstveno zbog trgovinskih poremećaja, rasta javnog i privatnog duga te sve izraženijih geopolitičkih tenzija.
Među najvažnijim okidačima potencijalne recesije posebno se izdvaja rast cijena energije, koji je usko povezan s političkom nestabilnošću i sukobima, naročito na Bliskom istoku. Takva kretanja dodatno podižu cijene nafte i gasa na svjetskom tržištu, što direktno utiče na inflaciju i standard građana. Rast cijena energenata smanjuje kupovnu moć stanovništva i vodi ka padu potrošnje, što povećava rizik od ekonomskog usporavanja. Upozorenja stižu i iz uglednih finansijskih institucija, prema kojima bi recesija mogla postati teško izbježna ukoliko se ovakvi trendovi nastave.
Istovremeno, inflacija u mnogim ekonomijama ostaje iznad ciljanih nivoa centralnih banaka, što znači da kamatne stope ostaju visoke duže nego što se očekivalo. Takvo okruženje poskupljuje zaduživanje, smanjuje investicije i usporava tržište rada, stvarajući kombinaciju koja je historijski često bila uvod u recesiju. Dodatni pritisak dolazi i od slabljenja globalne trgovine, na šta upozorava Svjetska trgovinska organizacija, posebno u scenariju produženih energetskih kriza i političkih sukoba. Geopolitički rizici tako postaju ključni faktor nestabilnosti jer mogu izazvati lančane poremećaje, od problema u lancima snabdijevanja do naglog rasta cijena.
Procjene velikih finansijskih institucija pokazuju da rizik od recesije više nije zanemariv. Prema analizama, vjerovatnoća globalne recesije procjenjuje se na oko 40 posto, dok u slučaju jačeg energetskog šoka može dosegnuti i 50 posto. Iako recesija nije izvjesna, postala je realna i ozbiljna mogućnost, što zahtijeva pojačan oprez kako kreatora ekonomskih politika, tako i privrednih subjekata.
Za Bosnu i Hercegovinu, kao malu i otvorenu ekonomiju snažno vezanu za evropsko tržište, globalna kretanja imaju direktne posljedice. Ključni kanali utjecaja su pad izvoza, smanjenje doznaka iz inostranstva te rast cijena energije i hrane. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ekonomija Bosne i Hercegovine u 2025. godini rasla je oko 2,4 posto, dok Centralna banka Bosne i Hercegovine bilježi inflaciju od oko 4 posto, uz posebno izražen rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata.
U takvom kontekstu, eventualno pogoršanje globalnih uslova imalo bi direktan utjecaj na životni standard građana. Cijene bi mogle ponovo rasti, naročito u segmentima hrane i energije, dok bi inflacija ostala velikim dijelom uvezena. Plate bi nominalno mogle nastaviti rasti, ali bi realna kupovna moć stagnirala ili čak padala. Tržište rada suočilo bi se s dodatnim pritiscima, posebno u izvoznim sektorima, što bi moglo dovesti do usporavanja zapošljavanja i povećanja nesigurnosti radnika.
Sve to ukazuje da globalna ekonomija i dalje raste, ali u znatno nesigurnijem okruženju nego ranije. Ključni faktori poput energije, geopolitike i inflacije sve su manje pod kontrolom, dok aktuelne tenzije dodatno povećavaju neizvjesnost na tržištima. Svijet ulazi u fazu povećanog rizika, u kojoj jedan snažan šok može pokrenuti lančanu reakciju i gurnuti ekonomiju u recesiju. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da će ključni ekonomski izazovi, kao i do sada, dolaziti izvana, a ne iz unutrašnjih kretanja, što zahtijeva promišljeno prilagođavanje privrede i pripremu za moguće vanjske potrese.
