Ekstremne vrućine i dugotrajna suša prijete i zalihama hrane i cijenama, ali i zdravlju radnika na otvorenom. Dok usjevi propadaju, mnogi rade po nesnosnim temperaturama bez jasne zakonske zaštite. Preporuke postoje, ali nisu obavezne, a posljedice sve vidljivije
Dok temperature prelazi 35 stepeni, hiljade radnika svakodnevno radi na otvorenom, najčešće bez ikakve mogućnosti da izbjegnu sunce. Poljoprivrednici, građevinari, komunalci, dostavljači spadaju među najugroženije.
Zakon o zaštiti na radu u slučaju ekstremnih temperatura ili drugih nepogoda, Ministarstvo rada i socijalne politike izdaje preporuke vezane za posebne mjere zaštite na radu. Glavna preporuka je izbjegavanje obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 11.00 do 17.00 sati.
Federalno ministarstvo za rad:
“Preporučuje se da se početak radnog vremena pomjeri na šest sati ujutro, kako bi se rad na otvorenom završio prije najvećih dnevnih vrućina. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti radnicima koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, kao i onima koji su izloženi štetnim uticajima u radnoj okolini.”
Također, preporučujemo poslodavcima da, gdje god postoji mogućnost, omoguće korištenje godišnjih odmora ili drugih vidova odsustva radnicima sa hroničnim oboljenjima.”
Najveći problem predstavlja to što preporuke nije obavezno sprovoditi, te nadležnost inspekcije nije najjasnija u ovom slučaju.
Ilijas Sakić, federalni inspektor rada za oblast zaštite na radu:
“Inspektor može na osnovu Zakona o zaštiti na radu izdati da se provode određene mjere ukoliko je udrožen život i zdravlje ljudi. Međutim, problem je što inspector nema nikakve mjerodavne podatke na osnovu kojih bi neke mjere poduzeo. Ukoliko se izdaju preporuke inspektor se može pozivati na preporuke, ali preporuke nisu obligacija ničega.”
Što znači da ne postoje ni sankcije za one koji preporuke ne sprovode ili ih polovično sprovode.
Rifat Mahmutović, izvršni direktor građevinske firme:
“Radno vrijeme dogovaramo po potrebi, ranije da krenemo, a da napravimo pauzu od sat, dva vremena, ali to nismo sad, u ovih par dana nismo. izdate su i naredbe našim šefovima na objektima da se rade i češće pauze od 10-ak minuta svaka sat i po do dva sata rada”.
Ni radnici ne prijavljuju nepravilnosti najčešće zbog straha od gubitka posla.
Adis Kečo, predsjednik SSBiH:
“Ni radnici takve probleme ne prijavljuju, a trebali bi jer bi to stvorilo dodatrni pritisak i poslodavcima, ali i prema predstavnicima izvršne vlasti. Federalno ministarstvo izdaje svake godine te preporuke kojim se savjetuje poslodavcima da organizuju poslove na način kako bi zaštitili žiote i zdravlje ljudi, radnika. Međutim, postavlja se pitanje Koliko poslodavaca tu preporuku zaista ispoštuje. Prema našim podacima, jako mali je broj tih poslodavaca, gotovo zanemariv.”
Iako svake godine Savez samostalnih sindikata upućuje apele da su izmjene zakona o radu neophodne, nadležni ne poduzimaju ništa konkretno.
Uprkos sve češćim ekstremnim vrućinama zakona koji bi regulisao rad na otvorenom nema. Sve se svodi na dobru volju poslodavaca. A zdravlje i život ljudi ne bi smjeli biti stvar izbora.
Izvor: N1
