Desetine miliona KM od takse, a zalihe nafte dovoljne za tek nekoliko dana
Bosna i Hercegovina i dalje ima vrlo slabe rezerve nafte i naftnih derivata, što predstavlja ozbiljan rizik u slučaju poremećaja na tržištu goriva. Uprkos tome što se godinama prikupljaju sredstva kroz posebnu taksu na gorivo, zalihe u terminalima dovoljne su tek za nekoliko dana potrošnje.
Taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata uvedena je još 2014. godine i iznosi 0,01 KM po litru goriva. Iako su tokom godina prikupljena značajna sredstva, sistem robnih rezervi i dalje nije razvijen u mjeri koja bi osigurala stabilnost snabdijevanja u slučaju krize.
Puštanjem u rad terminala u Blažuju formirane su određene rezerve nafte i naftnih derivata u Federaciji BiH. Terminal u Živinicama raspolaže određenom količinom goriva, ali je ta količina uglavnom korištena za probni rad nakon rekonstrukcije 2020. godine. U narednom periodu planirano je povećanje količine goriva koje se skladišti u terminalu u Blažuju.
Terminal u Bihaću trenutno se nalazi u fazi rekonstrukcije, a završetak radova očekuje se do kraja 2026. godine. Istovremeno, terminal u Mostaru još uvijek nije u funkciji jer se rješavaju imovinsko-pravna pitanja koja su preduslov za početak njegove rekonstrukcije.
Milioni prikupljeni od takse
U periodu od 2014. do 2020. godine od takse za naftne rezerve prikupljeno je više od 55,4 miliona KM. Međutim, najveći dio tog novca potrošen je na troškove poslovanja preduzeća, tehničko održavanje i rekonstrukciju postojećih kapaciteta.
Prema kritikama koje su se mogle čuti u javnosti, najmanji dio sredstava usmjeren je upravo na ono zbog čega je taksa i uvedena – nabavku nafte i formiranje strateških rezervi koje bi mogle ublažiti eventualne nestašice.
S druge strane, nadležni tvrde da je značajan dio novca morao biti uložen u obnovu devastiranih skladišnih kapaciteta koji godinama nisu zadovoljavali tehničke standarde potrebne za skladištenje goriva.
Kolike su zapravo trenutne zalihe nafte i naftnih derivata u terminalima, javnosti nisu dostupni precizni podaci. Prema dostupnim informacijama, ukoliko bi se rezerve koristile za opštu potrošnju na području cijele Bosne i Hercegovine, one bi bile dovoljne za svega nekoliko dana.
Minimalne zalihe u Federaciji, nikakve u Republici Srpskoj
Sistem snabdijevanja gorivom u Bosni i Hercegovini dodatno komplikuje činjenica da Republika Srpska nema javne terminale niti organizovane robne rezerve nafte.
Zbog toga bi, u slučaju ozbiljnijeg poremećaja na tržištu, zalihe iz terminala u Federaciji BiH morale služiti kao potencijalni izvor snabdijevanja za cijelu državu.
U Republici Srpskoj rezerve se uglavnom svode na količine goriva koje drže distributeri, odnosno na zalihe u komercijalnim terminalima i na benzinskim pumpama.
BiH bez vlastite rafinerije
Dodatni problem predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina trenutno nema aktivnu rafineriju. Gorivo koje se koristi na domaćem tržištu u potpunosti se uvozi iz rafinerija u regionu i Evropi, uključujući rafinerije u Hrvatskoj, Srbiji, Italiji, Grčkoj i drugim državama.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina još uvijek nema državni zakon o obaveznim rezervama nafte, niti jedinstvenu državnu politiku koja bi uređivala ovu oblast. Sistem je prepušten entitetima, što nije u skladu sa obavezama koje BiH ima prema Energetskoj zajednici.
Zbog svega toga, stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju ozbiljnijeg poremećaja na tržištu energenata ili prekida u snabdijevanju, Bosna i Hercegovina mogla vrlo brzo ostati bez dovoljnih količina goriva.
