Amerikanci optužuju vlasti FBiH za sabotažu, iz Sarajeva odgovaraju kontraoptužbama
Spor između američkog investitora i vlasti Federacije Bosne i Hercegovine oko namjenske kompanije Pretis eskalirao je teškim optužbama za korupciju, netransparentno poslovanje i milionske finansijske nepravilnosti. Iz američke kompanije, koja putem svoje podružnice drži značajan manjinski paket dionica, poručuju da je sarajevska firma dovedena na ivicu kolapsa upravo zbog lošeg upravljanja i političkog nepotizma.
Kompanija Regulus Global, putem svoje kćerke firme Sikto d.o.o., posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa d.d., preduzeća specijalizovanog za proizvodnju artiljerijske municije. Većinski vlasnik, sa 51 posto udjela, ostaje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Spor između ova dva ključna akcionara traje duže od godinu dana i sve više poprima obrise ozbiljnog međunarodnog poslovnog i diplomatskog incidenta.
Prema navodima američkog investitora, politički uticaj kontinuirano koči neophodne investicije i modernizaciju proizvodnje. Tvrdi se da su na ključne rukovodeće pozicije postavljani kadrovi koji nisu bili dorasli izazovima upravljanja jednom strateškom kompanijom, te da su svojim radom direktno štetili poslovanju Pretisa. Posebno je alarmantna tvrdnja iznesena krajem marta od strane visokog operativnog rukovodioca Regulusa, koji je izjavio da je od klijenata na ime avansnih uplata kompaniji pristiglo oko 140 miliona eura. Iako je, kako se navodi, oko 40 miliona potrošeno na operativne troškove i akviziciju zemljišta za buduća postrojenja, sudbina preostalih gotovo 100 miliona eura ostaje potpuno nepoznata i neobjašnjena.
Zbog navedenih propusta, blokade investicionih planova i sumnji u finansijske malverzacije, američki partner je najavio pokretanje pravnih postupaka protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ukoliko se stanje hitno ne popravi i ne uspostavi transparentno korporativno upravljanje.
S druge strane, federalne vlasti odbacuju sve optužbe i najavljuju kontratužbe zbog, kako tvrde, iznošenja netačnih informacija koje nanose reputacijsku štetu. Resorni federalni ministar izjavio je da će institucije vlasti dokumentovati sve dostupne informacije i nastojati zaštititi većinski državni interes, poručivši da primarni cilj mora biti očuvanje i razvoj Pretisa, a ne pojedinačni interesi. U medijskim istupima pominjani su i određeni “pritisci” i “ucjene” u vezi sa ovim slučajem, uz najavu da će javnost uskoro biti detaljnije upoznata sa prirodom tih pritisaka.
Američka strana već duže vrijeme, uključujući i angažman renomiranih međunarodnih advokatskih kancelarija, upozorava partnere u Vladi Federacije da su sredstva uložena u Pretis trošena netransparentno i van predviđenih namjena. Ti zahtjevi kulminirali su zahtjevom za smjenu ranije uprave, što se na kraju i dogodilo.
Kadrovska previranja na čelu kompanije, gdje direktora imenuje Vlada Federacije kao većinski vlasnik, dodatno oslikavaju dubinu krize. U posljednjih godinu dana na direktorskoj poziciji promijenjene su tri osobe. Posljednji imenovani direktor prethodno je obavljao funkciju direktora za komercijalne i finansijske poslove. Investitor je, međutim, ukazivao na njegovo rodbinsko povezivanje sa aktuelnim resornim ministrom, sugerišući da je upravo to razlog ostavke prethodnog direktora, koji je otišao zbog neslaganja o daljem pravcu upravljanja firmom i razilaženja sa stavovima Nadzornog odbora.
U pismenoj ostavci i pratećoj dokumentaciji bivšeg direktora iz sredine prošle godine upozorava se na izuzetno loše stanje u firmi. Navedeno je da od 41 ugovora nijedan nije u potpunosti ispoštovan, da neki poslovi nisu ni započeti, niti je nabavljena neophodna sirovina. Posebno je istaknut problem uzetih avansa koji su već potrošeni, zbog čega bi Pretis sada morao nabavljati materijal po tržišnim cijenama i proizvoditi robu koju će na kraju prodavati po značajno nižoj cijeni od one po kojoj je avans primljen.
Nakon smjene prethodne uprave, angažovana je nezavisna revizija čiji su nalazi potvrdili sumnje američkog investitora. U izvještaju revizije dostavljenom Nadzornom odboru konstatuje se da ukupne obaveze kompanije dostižu oko 180 miliona eura, od čega se gotovo 78 posto odnosi na primljene avanse od kupaca. Revizori su naveli da je pokriće ovih obaveza, odnosno kapacitet za isporuku robe i usluga, u ovom trenutku potpuno neizvjestan. Procjenjuje se da bi, pri postojećim kapacitetima, za ispunjenje preuzetih ugovornih obaveza bilo potrebno više od tri godine kontinuiranog rada.
Dodatnu tenziju unosi i međunarodna dimenzija spora. U korespondenciji američkih advokatskih kancelarija upućenoj federalnom premijeru tokom prošle godine sugeriše se da bi odbijanje saradnje i nedostatak dobre vjere mogli uticati na percepciju i dinamiku budućih američkih investicija u Federaciji, pa čak i na šire bilateralne odnose u trenutku kada je podrška zvaničnog Washingtona od ključne važnosti za Bosnu i Hercegovinu.
Paralelno s tim, u javnost je dospio dopis koji je Ministarstvo odbrane Ukrajine u oktobru 2024. godine uputilo Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine. U tom dokumentu se navodi da je kompanija koja je kupila dionice u Pretisu primila značajna sredstva iz budžeta Ukrajine, u iznosu od 200 miliona dolara, za potrebe ukrajinske vojske, ali da nikada nije izvršila isporuku robe. Ukrajinska strana je izrazila sumnju u moguću pronevjeru sredstava i zatražila razmjenu informacija. Američki investitor je ove tvrdnje odlučno odbacio, tvrdeći da se radi o dokumentima koje su plasirale osobe povezane sa bivšom ukrajinskom administracijom, a za koje postoje dokazi o koruptivnim radnjama.
Federalni premijer je u medijskim nastupima optužio američku kompaniju da namjerava, koristeći povlaštene uslove, preuzeti proizvode Pretisa kako bi podmirila sopstvene obaveze prema Ukrajini i pritom ostvarila ekstra profit. Investitor je ove optužbe nazvao lažnim i najavio tužbu protiv premijera i Vlade Federacije zbog korištenja neprovjerenih i, kako tvrde, montiranih dokumenata.
Ovaj slučaj nije usamljen. Vlada Federacije BiH vodi još jedan spor sa istim američkim investitorom, ovog puta u vezi sa firmom Binas d.d. iz Bugojna, gdje Regulus posjeduje oko 25 posto dionica. Početkom aprila sud u Travniku donio je privremenu mjeru kojom se zabranjuje smjena direktora i članova Nadzornog odbora Binasa do okončanja sudskog postupka, ocijenivši da prijeti nenadoknadiva šteta. S druge strane, federalni ministar je poručio da će, uprkos sudskoj mjeri, odluke Vlade Federacije kao većinskog vlasnika biti provedene.
Podsjećanja radi, političko uplitanje u rad Pretisa bilo je predmet interesovanja pravosuđa i ranijih godina. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 2020. godine pokrenulo istragu o mogućoj povezanosti privatnih firmi povezanih s tadašnjim visokim federalnim funkcionerima i poslova koje su te firme imale sa Pretisom. Predmet je kasnije preuzeo Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala pri Federalnom tužilaštvu (POSKOK), ali informacije o trenutnom statusu te istrage nisu dostupne.
U Bosni i Hercegovini postoji desetak fabrika namjenske industrije, od kojih se većina suočava sa ozbiljnim poteškoćama nakon stečajeva i neuspjelih privatizacija. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvom kvartalu ove godine izvoz oružja i municije je više nego prepolovljen u odnosu na isti period lani, sa 127,3 miliona maraka na svega 53,2 miliona maraka. Uprkos tome, interes međunarodnih, posebno američkih kompanija za bh. namjensku industriju ostaje značajan, ali sudbina kompanija poput Pretisa pokazuje koliko su te investicije krhke ukoliko nisu zaštićene od političkih previranja i netransparentnog upravljanja.
