Do kraja 2026. godine stižu 4 nove dionice autoputa ukupne dužine 40 km
Prema planovima JP Autoceste Federacije BiH, tokom 2026. godine na Koridoru 5C bi trebalo biti otvoreno oko 40 kilometara novih dionica autoputa. Ovi podaci navedeni su u odgovoru koji je dostavljen na zastupničko pitanje u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, a odnose se na planirana otvaranja novih dionica autoceste u Federaciji BiH u ovoj godini.
Nakon dionica puštenih u promet krajem 2025. godine, u 2026. se planira otvaranje više dionica i poddionica.
Među njima je dionica Tunel Putnikovo Brdo 2 – Medakovo, od petlje Usora do kraja dionice u Medakovu, dužine 7,2 kilometra. Za ovu dionicu se vrlo skoro očekuje tehnički prijem, a potom i puštanje u saobraćaj.
Planirano je i otvaranje dionice Medakovo – Ozimica, cijele trase od petlje Medakovo do petlje Ozimica, dužine 21,6 kilometara. Prema planu, ova dionica trebala bi biti završena krajem ove građevinske sezone.
U odgovoru se navodi i da bi preostali dio dionice Nemila – Vranduk, dužine 2 kilometra (od Nemile do kraja dionice), također trebao biti završen do kraja ove građevinske sezone. Prvi dio ove dionice već je pušten u promet krajem 2025. godine.
Do kraja sezone trebala bi biti završena i dionica Vranduk – Ponirak, dužine 4,8 kilometara.
Kada je riječ o dionici Ponirak – Vraca (tunel Zenica), dužine 3,4 kilometra, radovi su završeni i u toku su pripreme za tehnički prijem. Ipak, puštanje u promet zavisit će od završetka ostalih dionica na potezu Petlja Zenica sjever – Nemila, što je također planirano do kraja ove građevinske sezone.
Također je završen ostatak dionice Tunel Zenica – Doboj Gračanica, takozvana Sjeverna sekcija, od tunela Zenica do petlje Zenica sjever, dužine 0,65 kilometara. I za ovu dionicu su u toku pripreme za tehnički prijem, a puštanje u promet očekuje se do kraja građevinske sezone.
Plan predviđa otvaranje novih oko 40 kilometara autoceste na Koridoru 5C, ali je njegova realizacija uslovljena neophodnim finansijskim praćenjem izgradnje.
Posebno se naglašava da je u posljednjih nekoliko godina došlo do nestabilnosti u svijetu, uključujući ratna dešavanja i opći rast troškova, što direktno utiče na povećanje cijena radova. Kao razlozi navode se rast cijena materijala, radne snage, goriva, opreme i drugih resursa koji učestvuju u troškovima izgradnje, a koji se obračunavaju kroz ugovorni mehanizam takozvane klizne skale.
