Rezultati mjera za prevazilaženje teškog stanja u „Šumama Srpske“ poslije prva tri mjeseca ove godine su podignut kredit od 15 miliona KM i povećane zalihe šumskih drvnih sortimenata za više od 32.000 kubika
Na kraju prošle godine, pokazuju zvanični podaci „Šuma Srpske“, zalihe šumskih drvnih sortimenata iznosile su više od 242.000 kubika od čega je oko 120.000 kubika četinara i 122.000 lišćara. Zaključno sa krajem marta, zalihe šds bile su više od 274.000 kubika od čega su 135.000 kubika četinari, a 139.000 lišćari.
Povećanje zalihe rezultat je povećane sječe, ali nedovoljne realizacije. Naime, u prvom kvartalu ove godine planirana je sječa nešto više od 305.000 kubika, a posječeno je oko 321.000 kubika ili 105 odsto. Međutim, u istom periodu podbacila je realizacija koja je ostvarena u procentu od 95 odsto.
Iz Šuma RS nisu odgovorili na naša pitanja kakav je finansijski rezultat ovog javnog preduzeća i njegovih organizacionih dijelova na kraju prvog kvartala uz obrazloženje da se izještavanje o finansijskim pokazateljima vrši polugodišnje i godišnje.
Ipak, naš sagovornik odlično upućen u stanje u šumarstvu objašnjava da ukupan planirani obim sječe za 2025. godinu iznosi 2.000.338 kubika šumskih drvnih sortimenata, a da je za prvi kvartal realizovano oko 290.000 ili manje od 15 odsto.
„To znači da bi „Šume“ ukoliko žele da ostvare godišnji plan u drugom kvartalu morale da imaju sječu najmanje 600.000 kubika. To je možda moguće u idealnim vremenskim uslovima i uz maksimalni angažman svih izvođača radova, a znamo da je to jako teško. Ali čak i da ostvare proizvodnju, povećanje zaliha za više od 32 hiljade kubika u prvom kvartalu pokazuje da postoje ozbiljni problemi u poslovanju, odnosno plasmanu šds“, objašnjava naš sagovornik.
Ako se nastavi tim tempom, nastavlja on, „Šume“ na kraju ove godine ne samo da neće biti izvučene iz krize, već će biti u još većoj dubiozi.
„Poslije prvog kvartala, rezultati mjera za prevazilaženje teškog stanja u ovom javnom preduzeću koje su predložili ekspertski tim i uprava ovog javnog preduzeća su povećanje zaliha za više od 30.000 kubika, podignut kredit od 15 miliona KM i reprogramirane poreske obaveze. Eto kakvi su to eksperti“, zaključuje naš sagovornik.
Izvor: CAPITAL
