Prema posljednjim dostupnim statističkim podacima, potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u julu ove godine porasle su u prosjeku za 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prehodne godine, što mnoge građane dovodi u situaciju da mijenjaju svoje potrošačke navike. Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su poskupili čak za 10,8 posto
Prema posljednjim dostupnim statističkim podacima, potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u julu ove godine porasle su u prosjeku za 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prehodne godine, što mnoge građane dovodi u situaciju da mijenjaju svoje potrošačke navike. Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su poskupili čak za 10,8 posto.
– Rast cijena hrane svakodnevno mijenja potrošačke navike, a značajan broj porodica živi na ivici siromaštva i nisu baš u mogućnosti da nabave sve one prehrambene proizvode koje su nekad ranije kupovali ili nisu u stanju u istoj onoj mjeri kupovati kao prije – kazala je u razgovoru za Fenu predsjednica Udruženja Klub potrošača Tuzlanskog kantona Gordana Bulić.
Realna kupovna moć građana opada, pa se mnogi, kako kaže, moraju odricati određenih namirnica ili štedjeti na način koji ranije nije bio potreban.
Po njenim riječima, porodice sa više djece i penzioneri među najugroženijim su kategorijama jer im je sve teže da priušte osnovne namirnice. Posebno se to odnosi na meso, koje se nekada kupovalo u većim količinama, dok danas mnogi od njega moraju odustajati ili ga kupovati u manjim količinama.
-Štednja i racionalno trošenje dobro dođu, ali problem je jer veliki broj porodica nisu u mogućnosti da nabave određene prehrambene proizvode u količinama koje su im potrebne i u količinama na koje su navikli – kazala je Bulić.
Naglašava da bh. građani, ipak, i dalje bacaju velike količine hrane, više zbog loših navika nego što je to potrebno.
Kada se ta hrana ne potroši, kaže Bulić, završava u kontejnerima, što osim finansijske štete stvara i dodatne probleme, poput pojave glodara u gradovima.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je nedavno prijedlog izmjena Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa cijena za pojedine proizvode, kojom se produžava njeno važenje do 31. decembra 2025. godine ,a, kako dodaje Bulić, Udruženje potrošača TK je član radnih grupa za zaključane cijene i trenutno je u pripremi provjera zaključanih cijena za 65 prehrambenih proizvoda i higijenskih proizvoda, te kolika je tu ušteda za građane.
-Naša procjena je da je ušteda oko 60-70 KM na nivou četvoročlane porodice u toku jednog mjeseca. Naravno, nekome ko zarađuje četiri do pet hiljada maraka mjesečno to ne znači baš puno, ali za jednu penzionersku porodicu 60-70 KM nije baš beznačajno, jer otprilike toliko košta samo hljeb na nekom mjesečnom nivou. To je njima značajna ušteda – objašnjava Bulić.
Smatra da bi građani prilikom kupovine trebali obratiti pažnju na liste zaključanih proizvoda koje marketi ističu, jer se radi o artiklima koji se najčešće kupuju i koji nisu lošijeg kvaliteta. Kao primjer navodi jestivo suncokretovo ulje koje košta 3,15 KM sa zaključanom cijenom, te napominje da se izborom tog ulja utječe na cijene ostalih vrsta jestivog suncokretovog ulja.
– Tako će mnogi trgovci, odnosno proizvođači i distributeri potruditi se da i oni tim proizvodima snize cijenu, da bi povećali ili sačuvali svoju tržišnu poziciju – zaključila je u razgovoru za Fenu predsjednica Udruženja Klub potrošača TK-a Gordana Bulić.
Izvor: BUKA
