Noćna mora visokih cijena ponovo se nadvija nad Evropom i sve ozbiljnije prijeti da dovede do novog povećanja troškova prehrane, a koji su u posljednjih pet godina već drastično skočili
Upozorila je na ovo član Upravnog savjeta Evropske centralne banke Izabel Šnabel, poručujući da ekonomski i statistički pokazatelji pokazuju da cijene hrane ponovo ubrzavaju, a što, prema njenom mišljenju predstavlja veliki rizik za inflaciona očekivanja potrošača. Kako je istakla, rastući troškovi kupovine hrane, pored dodatnog udara na kućne budžete, mogli bi dovesti i do pada u domaćoj potražnji.
Ova upozorenja zabrinula su i potrošače u BiH, koja je po inflaciji u samom vrhu evropske liste. Prema podacima zavoda za statistiku u BiH, nivo cijena u julu ove godine veći je za 4,8 odsto u odnosu na isti period 2024. Ono što zabrinjava jeste da je najveći prosječni rast zabilježen upravo kod hrane i pića, za više od 10 odsto. U pitanju je negativni trend koji traje još od 2021. godine, a koji, kako stvari stoje, prijeti da se nastavi i u narednom periodu.
Procentualni udio prehrane u potrošačkoj korpi prije pet godina iznosio je oko 38 odsto, odnosno jedna prosječna porodica trebalo je da izdvoji 742 marke da bi kupila osnovne životne namirnice.
Posljednji podaci otkrivaju da su oni u međuvremenu porasli na čak 1.286 maraka pa troškovi prehrane sada čine više od 46 odsto potrošačke korpe, što znači da su oni za posljednjih pet godina porasli za 526 maraka. Iz ovog se jasno može vidjeti da je upravo hrana, odnosno rast cijena prehrambenih proizvoda, bio glavni pokretač inflacije u BiH. Nije to bila električna energija pa ni gorivo, čije su cijene na domaćim benzinskim pumpama u posljednjih nekoliko mjeseci stabilne, sa sporadičnim i neznatnim promjenama s vremena na vrijeme, piše Glas.
Da su cijene hrane glavni pokretač inflacije u BiH smatra i ekonomista Zoran Pavlović. Kako kaže za “Glas Srpske”, mnogo je ulaznih faktora, odnosno razloga što je to tako, a što, kako je istakao, nije specifično samo za ovdašnje prostore, već i za neke druge evropske zemlje.
– Kao prvo treba pomenuti klimatske promjene, koje dovode do smanjenih prinosa pa samim tim i do ponude na tržištu. Kada do toga dođe, i cijene rastu. Drugo, poskupjela je i radna snaga, koje je sve manje, ali su i znatno veći troškovi proizvodnje. Naravno tu su i trgovački lanci koji rade sa visokim maržama, u velikom broju slučajeva neopravdanim. One su najviše kod najtraženijih i najprodavanijih proizvoda. Nikada velika marža neće biti recimo za pršut, jer je prodaja mala. Trgovci jednostavno koriste činjenicu da niko ne može bez hrane. To je nasušna potreba. Ne možete doći u situaciju da je ne kupujete. Morate da biste preživjeli. Znači mnogo je faktora koji su doveli do toga da je hrana postala jedan od glavnih pokretača inflacije – istakao je Pavlović dodajući da je u neku ruku gledano srećna okolnost za BiH to što na ove prostore stiže i jeftinija roba, poput voća i povrća, iz Albanije i Sjeverne Makedonije.
Da li i na koji način treba spriječiti da hrana postane luksuz, odnosno koje bi mjere ovdašnje vlasti mogle poduzeti da bi običnim ljudima olakšale život? Pavlović kao primjer navodi Srbiju, u kojoj su ograničene marže na veliki broj prehrambenih proizvoda. Međutim, kako navodi, nije za to da na svim proizvodima bude ograničena marža do 20 odsto te da ona ne bi trebalo da bude ista za trajne proizvode i one čiji je vijek trajanja dosta kraći, kao što je u slučaju svježeg voća i povrća, koje vremenom i kalira.
Kao veliki problem navodi i velika opterećenja na plate radnika koje poslodavci moraju da plaćaju, a što im predstavlja sve veći teret, koji oni onda prenose na cijene svojih proizvoda.
Kao jedno od rješenja vidi uvođenje diferenciranih stopa PDV-a, gdje bi na hranu, osnovne životne namirnice bila najniža oko pet odsto, a najviša u slučaju kupovine luksuznih stvari – 25 odsto.
– Jednostavno u BiH, ni na jednom nivou vlasti ne postoje koncepti koji bi na neki način poreskom politikom izbalansirali velike socijalne razlike između ekstremno bogatih i socijalnog ugroženih – kaže Pavlović.
Izvor: BUKA
