U Brusa bezistanu, u okviru Muzeja Sarajeva, otvorena je stalna postavka posvećena Vejsilu Ćurčiću (1868–1959) – prvom školovanom arheologu iz Bosne i Hercegovine i jednom od najznačajnijih naučnika kojeg je ova zemlja imala, ali čije ime je decenijama nepravedno potiskivano u zaborav.
Otvaranjem spomen-sobe, Sarajevo je konačno odalo priznanje čovjeku iz ugledne porodice Ćurčić, čiji su doprinosi daleko nadilazili vrijeme u kojem je živio. Ćurčić je ostavio dubok trag ne samo u arheologiji, već i u drugim naučnim disciplinama, zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa, kao i u razvoju muzeologije i kustoskog rada u Bosni i Hercegovini.
Iz Muzeja Sarajeva ističu da je riječ o pioniru i neumornom istraživaču, inovatoru i zaštitniku kulturne baštine, koji je svojim radom postavio temelje mnogih oblasti kojima se i danas bavimo.
Posebno je zanimljivo da, za razliku od nekih poznatih imena, javnost gotovo i ne zna da je upravo Vejsil Ćurčić tokom Drugog svjetskog rata učestvovao u spašavanju Sarajevske hagade. O tome svjedoče i sačuvani dokumenti iz fonda Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koji potvrđuju njegovu posvećenost i dugotrajnu brigu za ovaj dragocjeni rukopis.
Spomen-soba predstavlja svojevrsni omaž ovom velikanu, ali i simboličan povratak Ćurčića u kolektivno sjećanje društva koje ga je predugo zanemarivalo.
Zahvaljujući njegovim potomcima, dio ličnog naslijeđa ustupljen je za ovu postavku. Posjetioci sada mogu vidjeti njegove lične predmete – fotoaparat, tintarnicu i nalivpero, šoljicu za kafu, lulu, radni sto, kao i originalne rukopise i brojne porodične uspomene. Među izloženim predmetima nalaze se i rezbareni stolići, stare fotografije i ćilimi koji dodatno dočaravaju duh vremena u kojem je živio i stvarao.
