Novinari u Bosni i Hercegovini pod sve jačim pritiskom: Prijetnje, napadi i tužbe guše profesiju
Bosna i Hercegovina bilježi kontinuirani pad na svjetskoj ljestvici medijskih sloboda. Ono što se često doživljava kao puka statistika, u stvarnosti su dramatične priče novinara koji svakodnevno balansiraju između profesionalne odgovornosti i ozbiljno ugrožene lične sigurnosti.
Samo u protekloj godini zabilježeno je 50 slučajeva prijetnji, napada i različitih oblika pritiska na novinare. Od tog broja, čak 35 slučajeva odnosilo se na direktno ugrožavanje života i sigurnosti novinara i medijskih radnika. Prijavljena su i četiri fizička napada, dok je verbalnog nasilja i zastrašivanja bilo znatno više.
Hronologija nasilja
Proteklih godina nizali su se alarmantni naslovi koji svjedoče o razmjerama pritiska: od napada na novinarske ekipe tokom rada na terenu, preko prijetećih poruka i prijetnji smrću, do slučajeva u kojima su novinari zbog zadobivenih povreda završavali u bolnici. Pojedini napadi uključivali su čak i planiranje ubistva urednika portala.
Napadi su se najčešće dešavali upravo tokom terenskog rada, a uključivali su pokušaje sprečavanja snimanja, zastrašivanje, fizičko nasilje i namjerno oštećivanje novinarske opreme. Iako je u jednom slučaju došlo do presude, većina fizičkih napada i dalje ostaje bez adekvatnog sudskog epiloga, što dodatno obeshrabruje novinare i stvara atmosferu nekažnjivosti.
Građani osuđuju nasilje, ali problem se produbljuje
Ohrabruje podatak da najveći broj građana Bosne i Hercegovine podržava slobodu medija, a napade na novinare smatra društveno neprihvatljivim i štetnim ponašanjem. Prema istraživanjima, više od 70 posto građana najviše vjeruje upravo medijima, više nego institucijama vlasti i vjerskim institucijama. Još značajnije, čak 94,8 posto anketiranih ne prihvata nijedan oblik nasilja prema novinarima.
SLAPP tužbe – prikriveno oružje protiv slobode govora
Osim direktnih fizičkih i verbalnih prijetnji, više od 20 novinara danas se brani pred sudovima. Uz desetine krivičnih prijava za klevetu i sve veći broj takozvanih SLAPP tužbi, novinari se sve češće nalaze na optuženičkim klupama.
Riječ je o sudskim postupcima koje najčešće pokreću finansijski moćni pojedinci, kompanije ili političari, ne zato što očekuju da će dobiti spor, već da bi novinara ili medijsku kuću zatrpali dugotrajnim i skupim sudskim procesima. Kada urednik noćima procjenjuje rizik objavljivanja teksta, kada novinar radi pod ogromnim pritiskom zbog mogućih tužbi, a aktivista strahuje od kazne od pedeset ili sto hiljada maraka – tada SLAPP tužbe postižu svoj pravi cilj.
Te tužbe se formalno vode radi zaštite prava, a suštinski služe da javno djelovanje i istraživačko novinarstvo učine preskupim i gotovo nemogućim.
Egzistencijalna ugroženost medija
Čak i kada novinar na kraju dobije spor, šteta je već napravljena – resursi su iscrpljeni, a poruka drugima je jasna: pisanje o osjetljivim temama može skupo koštati.
Istovremeno, medijske kuće se gase, a egzistencija brojnih novinara ozbiljno je ugrožena. Posebno je alarmantna situacija s javnim servisom. Blokada računa mogla bi na ulicu ostaviti stotine uposlenika koji opslužuju javne servise na entitetskom i državnom nivou, zbog čega se uporno poziva na poštovanje zakona i pronalaženje stabilnog i dugoročnog modela finansiranja javnog servisa.
Profesija pod opsadom
Novinarska zajednica saglasna je u ocjeni da je trenutni period jedan od najtežih za novinarsku profesiju od kraja rata do danas. Dok svakodnevno ukazuju na nepravde i bore se za prava građana, novinari nerijetko istovremeno vode i vlastite bitke – protiv pritisaka, prijetnji i nepravdi koje se nanose upravo njima.
