Pored brojnih problema u elektroenergetskom i drugim sektorima, drastičnih poskupljenja, neizvjesne političke situacije, ali i sve više geopolitičkih previranja, postavlja se pitanje postoji li mogućnost da bh. ekonomija napreduje i bude uspješna
Naime, BiH je od izvoznika električne energije postala uvoznik zbog velikih problema u elektroenergetskom sektoru, te se mogu očekivati nova poskupljenja za domaće građane, ali i privredu (“Elektroprivreda BiH” već javno izašla sa podacima koliko planiraju povećati cijenu).
Takođe, u prethodnih nekoliko godina je došlo do drastičnih poskupljenja skoro svih proizvoda zbog visoke inflacije (samo hrana je u posljednjih godinu dana poskupjela za 10 odsto).
Politička situacija je jako neizvjesna, te državni nivo skoro i ne funkcioniše, odnosno puževim koracima se kreće ka rješavanju problema i približavanju evropskom putu, odnosno članstvu u Evropskoj uniji.
Ono što dodatno predstavlja problem, a na šta BiH ne može uticati, jeste geopolitička situacija.
Rat Ukrajine i Rusije smanjio je potražnju za proizvodima u Evropskoj uniji, sa kojom BiH ima oko 70 odsto spoljnotrgovinske saradnje, zbog čega su se naše firme koje izvoze našle u ogromnim problemima, a nova previranja, ratovi Izraela i Irana, te potencijalne carine Donalda Trampa, predsjednika SAD, i drugo donose nove nesigurnosti o tome šta će se dešavati u budućnosti.
Zbog svih tih problema, sa kojima se država i privreda suočavaju, je li moguće da ekonomija Bosne i Hercegovine napreduje jače, odnosno da bude uspješna?
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da ne vidi razlog za optimizam u narednom periodu.
“Teorijski, jednostavno je izračunati rast BDP-a. Imamo potrošnju, investicije, javnu potrošnju i iznos izvoz/uvoz. Izvoz nam zavisi od stanja u razvijenim ekonomijama, na tržištu Njemačke, Italije, ali i Srbije i Hrvatske, i to zavisi od drugih. Stope rasta su niske, i to teško da može povući naš izvoz naprijed. Investicije direktno zavise od političke klime, a vidimo kako izgleda politička situacija u BiH, i ne vjerujem da će doći do iznenadnog priliva stranih investicija. Privatna potrošnja zavisi od ekonomske situacije u zemlji, ali i doznaka iz inostranstva“, kazao je Đogo.
Dodao je da od svih ovih faktora ostaje državna potrošnja.
“U FBiH je zbog komplikovanih političkih odnosa teško išta dogovoriti, te je to razlog manje zaduženosti Federacije BiH od Republike Srpske. S druge strane, Srpskoj nije dug veliki, ali je problem što jedna šestina duga dospijeva svake godine. Pod takvim uslovima, zato što ima visoku ratu otplate, Srpska nema mogućnost da finansira neke velike javne investicije. Kad saberemo sve ove komponente, ne vidim razlog za neki optimizam u narednom periodu. Potreban nam je rast veći od četiri odsto da bi se krenulo u dobrom pravcu“, kazao je Đogo.
Ekonomista Admir Čavalić smatra da svaka kriza predstavlja novu šansu i da to jeste ekonomska paradigma.
“Pitanje je da li mi uspijevamo iskoristiti određene krize? Očigledno ne. Na međunarodnom planu dolazi do drugog svjetskog poretka. Bosna i Hercegovina trenutno nema neku viziju gdje treba da se nalazi i kako da koristi te novonastale šanse u kontekstu geopolitičkih dešavanja. Suštinski, u ovom vremenu neizvjesnosti mi nemamo neki strateški okvir djelovanja. Prije nekoliko godina smo imali neki paket reformi ili akcione planove, spiskove stvari koje bi trebalo uraditi. Istina, sad imamo Reformsku agendu koja se više shvata kao nešto iz Brisela nego autentični, domaći plan da se zaista nešto uradi konkretno“, naveo je Čavalić.
Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini nedostaje strateškog okvira.
“Bojim se da će to biti sve učestalije kako se približava izborna, 2026. godina. Ipak, bilo kakva pozitivna kretanja u Evropskoj uniji automatski jačaju i domaću ekonomiju“, naglasio je Čavalić.
Izvor: Nezavisne novine
