Političari i moćnici sve češće koriste tužbe kao sredstvo pritiska na novinare
Političari i moćnici sve češće pokreću tužbe protiv novinara ne bi li zaustavili istraživanja o korupciji. Kako navode iz novinarskih udruženja, cilj ovakvih postupaka nije sudska presuda niti demantij netačnih informacija, već isključivo zastrašivanje i onemogućavanje daljeg izvještavanja. Ističu da su nedavne presude često bile u korist medija, što dodatno potvrđuje neosnovanost ovakvih tužbi.
Tužbe zbog korupcije, ne zbog neistine
Tužbe su najčešće podnosile kompanije, uključujući i podružnice stranih firmi, kao i pojedinci zaposleni u javnim institucijama. Predmet tih tužbi bili su tekstovi koji su se bavili korupcijom, a sve navedeno bilo je potkrijepljeno dokumentima. Iz medijskih udruženja upozoravaju da je riječ o jasnom obrascu – tužbe se koriste kao mehanizam za zaustavljanje pisanja, a ne za ispravljanje navodnih neistina.
Sloboda medija u padu, pritisci rastu
Sloboda medija dodatno je ugrožena, posebno nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Bosna i Hercegovina je, prema prošlogodišnjem Svjetskom indeksu slobode medija, pala na 86. mjesto od 180 država. Zbog takve situacije, više od 20 predstavnika medijskog i civilnog sektora oformilo je radnu grupu. Već sedam mjeseci traje izrada prijedloga dopuna Zakona o zaštiti od klevete u Federaciji BiH, usklađenih s evropskom direktivom.
Predloženo je osam antislapp amandmana koji bi trebali biti upućeni u parlamentarnu proceduru. To bi bio prvi mali, ali značajan korak ka boljoj zaštiti novinara od besmislenih sudskih postupaka.
Sud može odbaciti tužbu već na početku
Ključna izmjena odnosi se na mogućnost ranog odbacivanja tužbe. Tužena strana mogla bi zahtijevati da sud, prije pripremnog ročišta, tužbeni zahtjev odbaci kao slapp tužbu. Predviđene su i sankcije za one koji pokreću ovakve postupke.
Sud bi mogao odrediti i kontra naknadu štete. Ukoliko se utvrdi da je riječ o neosnovanoj slapp tužbi, tužilac bi bio obavezan nadoknaditi tuženom iznos od 50 posto tužbenog zahtjeva do duplog iznosa vrijednosti spora. Primjerice, ako tužilac potražuje hiljadu konvertibilnih maraka, sud bi mogao naložiti isplatu od 500 do 2.000 KM tuženoj strani.
Na taj bi se način teret slapp tužbi prvi put mogao preusmjeriti na njihove podnosioce, a ne samo na novinare koji ih godinama snose. Psihološki pritisak, sudski troškovi i utrošeno vrijeme često su do sada vodili ka obustavljanju daljih istraživanja, čemu bi ove mjere trebale stati na put.
