Četrnaest dana prije Općih izbora CIK priznaje manjak više od 2.000 operatera, probleme s imenovanjem biračkih odbora i kašnjenje obuka. Generalna proba pokazala je da tehnologija može raditi, ali i da izborni materijal može zakasniti. Istovremeno, za same izbore potrebno je gotovo 25 miliona KM, dok je višegodišnji projekat izbornih tehnologija vrijedan više od 110 miliona. Pitanje više nije samo hoće li raditi skeneri, nego može li cijeli izborni sistem izdržati 4. oktobar
Piše: R. I.
Bosna i Hercegovina 4. oktobra izlazi na izbore kakve do sada nije imala. Prvi put će se u punom obimu koristiti biometrijska identifikacija birača i optičko skeniranje glasačkih listića. Tehnologija je predstavljena kao jedan od ključnih koraka prema sigurnijem, transparentnijem i provjerljivijem izbornom procesu.
Ali dvije sedmice prije glasanja pojavljuje se paradoks koji je teško ignorisati.
Bosna i Hercegovina je za uvođenje novih izbornih tehnologija osigurala više od 110 miliona KM, a za same Opće izbore 2026. CIK je tražio oko 24,2 miliona KM. Ipak, upravo pred završnicu procesa Centralna izborna komisija upozorava da nema dovoljno ljudi, da obuke kasne, da se birački odbori još popunjavaju i da su na terenu evidentirani logistički problemi.
Dakle, problem više nije samo tehnički. Tehnologija možda jeste spremna. Pitanje je koliko je spreman sistem koji njome treba upravljati.
Hadžiabdić: „Ljudski resursi sigurno će biti problem“
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić prije nekoliko dana je vrlo otvoreno upozorila da se problem ne završava na nedostatku operatera.
Za održavanje izbora nedostaje više od 2.000 operatera, zbog čega je CIK ponovo raspisao konkurs za njihov angažman. Međutim, Hadžiabdić upozorava da je stanje na terenu šire.
– Ne samo da nam nedostaju operateri, izborne komisije na terenu imaju problem da imenuju biračke odbore jer politički subjekti nisu dostavili dovoljno prijedloga rezervnog sastava – kazala je Hadžiabdić.
CIK, prema njenim riječima, još pokušava popuniti mjesta predsjednika biračkih odbora, kojih nedostaje oko 40, dok je još veći problem nedostatak njihovih zamjenika.
– Tako da će ljudski resursi sigurno biti problem – upozorila je Hadžiabdić.
Ova izjava je važnija nego što na prvi pogled izgleda jer biračko mjesto više nije samo predsjednik, članovi biračkog odbora i glasačka kutija. Sada je tu i operater, tu je biometrijski uređaj, skener, nova procedura, softver, tu su i posebna pravila u slučaju tehničkog problema. A sve to treba funkcionisati istovremeno, na hiljadama biračkih mjesta.
Ako nedostaje ljudi, cijeli sistem postaje ranjiviji – čak i onda kada je sama tehnologija tehnički ispravna.
Problem nisu samo brojevi, nego obuka
Drugi veliki problem koji CIK javno priznaje jesu obuke.
Hadžiabdić je upozorila da obuke za rad sa skenerima i biometrijskim uređajima kasne i da ih je potrebno intenzivirati.
Ali još ozbiljnije zvuče informacije koje dolaze od Koalicije „Pod lupom“.
Direktor Koalicije Dario Jovanović upozorio je da su, prema informacijama koje dobivaju sa terena, obuke nestranačkih predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora uglavnom teorijske, a nedovoljno praktične.
Drugim riječima, dio ljudi koji će 4. oktobra biti odgovorni za rad biračkih mjesta, prema navodima posmatračke koalicije, još ne zna dovoljno dobro kako primijeniti nove tehnologije u stvarnim situacijama.
To je možda jedan od najvećih rizika cijelog projekta.
Jer između pitanja „da li uređaj radi?“ i pitanja „da li čovjek zna šta treba uraditi kada uređaj ne radi?“ postoji ogromna razlika.
Izborni sistem mora imati odgovor na oba pitanja.
Generalna proba: Tehnologija radi, ali logistika može zakazati
Testni izbori 11. septembra bili su upravo zato i organizovani – da se prije stvarnog glasanja provjeri može li cijeli sistem funkcionisati u uslovima koji što više liče na stvarne izbore. CIK je testirao tehnologiju, procedure, prijenos rezultata i sajber-sigurnost.
Rezultati su pokazali da ključni tehnološki elementi mogu funkcionisati.
Ali test je istovremeno otkrio nešto što je možda još važnije: sistem može zapeti i prije nego što birač dođe do skenera.
U 14 od 143 općine i grada predviđena za testiranje simulacija nije provedena zbog problema sa dostavom izbornog materijala.
To znači da je generalna proba istovremeno dala dvije različite poruke.
Prva je ohrabrujuća: tehnologija može raditi. Druga je upozoravajuća: logistika oko tehnologije može zakazati.
A na stvarni izborni dan neće biti riječ o simulaciji sa ograničenim brojem ljudi. Bit će riječ o stvarnim biračima, stvarnim glasačkim listićima i stvarnim rezultatima.
Šta ako skener radi, ali nema ko da ga koristi?
Ovdje se dolazi do ključnog paradoksa cijelog projekta.
BiH je u novi sistem ušla sa velikim finansijskim ulaganjem. Podsjećamo, za višegodišnji projekat uvođenja specifičnih izbornih tehnologija odobreno je 112,5 miliona KM. CIK je još 2025. upozoravao da je riječ o izuzetno složenom procesu i da su rokovi za osiguravanje sredstava bili ključni za nesmetanu implementaciju.
Samo nabavka sistema za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića vrijedna je desetine miliona KM.
Istovremeno, za provođenje ovogodišnjih izbora CIK je tražio oko 24,236 miliona KM, od čega je oko 11 miliona planirano za biračke odbore, a oko pet miliona za ugovore o djelu.
I onda dolazimo do situacije u kojoj, uprkos tolikom novcu uloženom u izborni proces, dvije sedmice pred izbore još nedostaju hiljade ljudi.
To ne znači da je novac potrošen uzalud, kao ni da je tehnološki projekat pogrešan.
MILIONI ZA DUPLI POSAO: CIK plaća 1,2 miliona KM za posao koji je već platio Smartmaticu
Smartmatic, koji će svoje usluge naplatiti 74,5 miliona maraka, u ponudi je kao posebnu st…
To ukazuje da kupovina tehnologije nije isto što i izgradnja funkcionalnog izbornog sistema.
Izbori se ne održavaju u CIK-u
Jedna od najvećih zabluda u razumijevanju ovog procesa jeste posmatranje CIK-a kao jedinog mjesta na kojem se izbori „dešavaju“.
Ali nije tako. CIK može donijeti pravilnik, nabaviti opremu, napraviti softver, organizovati obuku i testirati sistem. No, na dan izbora birač dolazi na biračko mjesto gdje mora postojati birački odbor, predsjednik, zamjenik, operater, gdje je dostavljen izborni materijal, gdje radi uređaj, pokraj kojeg je neko ko mora znati šta da radi ako uređaj ne radi. I sve to mora funkcionisati istovremeno.
Zato je možda najveća slabost novog sistema upravo ona koja se najmanje vidi na promotivnim fotografijama opreme: ljudi.
Ako nastane red, problem neće biti samo tehnički
Novi sistem mijenja i tempo glasanja.
Birač više neće prolaziti samo kroz identifikaciju i tradicionalnu proceduru glasanja. Tu je biometrijska verifikacija, izdavanje glasačkih listića, glasanje, skeniranje i procedura u slučaju da uređaj odbije listić ili se pojavi drugi tehnički problem.
Ako sve radi bez zastoja, procedura može biti efikasna.
Ali ako se pojavi samo nekoliko problema jedan za drugim, vrijeme potrebno za jednog birača raste.
Na malom biračkom mjestu to možda neće biti dramatično. Na velikom može proizvesti red. A red na biračkom mjestu nije samo pitanje komfora. On može postati pitanje ostvarivanja biračkog prava. Stariji građanin možda neće moći dugo čekati. Osoba sa invaliditetom može imati dodatne teškoće. Građanin koji radi možda neće moći ostati satima. Birač koji je došao iz udaljenog mjesta može odustati.
Zato će jedan od najvažnijih testova 4. oktobra biti propusna moć sistema – koliko birača može proći kroz novi proces bez zastoja.
Šta ako tehnologija zakaže?
Ovo je pitanje na koje javnost mora dobiti posebno jasan odgovor. Šta se događa ako biometrijski uređaj ne prepozna birača? Šta ako skener ne očita listić? Šta ako nestane struje? Šta ako se uređaj pokvari? Šta ako operater ne zna riješiti problem? Šta ako se napravi red? Šta ako se ne slažu podaci uređaja i zapisnik biračkog odbora? Šta ako lokalna izborna komisija ne može odmah poslati tehničku pomoć?
Nije problem ako sistem ima kvar. Ne postoji tehnološki sistem bez kvarova. Problem nastaje ako unaprijed nije jasno šta se radi kada se kvar dogodi.
CIK je objavio posebne procedure i priručnike za rad biračkih odbora uz korištenje novih tehnologija, uključujući postupke za glasanje i rad sa uređajima.
Ali ključni test bit će njihova primjena na terenu.
Nezavisna revizija pred sam kraj
Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje činjenica da je CIK 18. septembra ugovorio nezavisnu verifikaciju, validaciju i reviziju sistema biometrijske identifikacije i skeniranja glasačkih listića.
Vrijednost ugovora iznosi 565.000 KM bez PDV-a, odnosno 661.050 KM sa PDV-om.
Nezavisna revizija je važna jer bi trebala provjeriti sistem prema tehničkim specifikacijama, propisima BiH i međunarodno priznatim standardima sigurnosti informacionih sistema, revizije i cyber-sigurnosti.
Ali ostaje činjenica da je taj ugovor potpisan 18. septembra. Do izbora su ostale dvije sedmice. To ne znači da revizija neće biti korisna. Ali pokazuje koliko je tijesna vremenska završnica cijelog projekta.
Je li izborni proces u krizi?
Ako pod krizom podrazumijevamo situaciju u kojoj postoji dokaz da izbori neće biti održani – za takav zaključak trenutno nema osnova jer CIK i dalje organizuje izbore 4. oktobra.
Novi sistem je testiran. Ključni tehnološki elementi pokazali su da mogu funkcionisati. Postoje procedure, priručnici i planovi za tehničku podršku.
NA IZBORIMA SVE ISTO, A NIŠTA ISTO NIJE: Ostaju glasački listići, glasovi se opet ručno broje
Uvode se važne novine, ali neće drastično biti promijenjen način glasanja. Papir i dalje o…
Ali ako krizu razumijemo kao kumulativni institucionalni pritisak, slika je ozbiljnija.
Jer istovremeno imamo više od 2.000 potrebnih operatera koje CIK još pokušava pronaći, problem sa popunjavanjem biračkih odbora, nedostatak oko 40 predsjednika biračkih odbora i još veći problem sa zamjenicima, obuke koje, prema CIK-u, kasne i moraju biti intenzivirane, upozorenja posmatrača da dio obuka nije dovoljno praktičan, probleme sa transportom i dostavom testnog materijala, ranije probleme sa implementacijom i konfiguracijom sistema, veliki broj novih procedura koje će prvi put biti primijenjene u punom obimu i nezavisnu reviziju sistema ugovorenu svega nekoliko sedmica prije izbora.
To više nije jedan tehnički problem. To je više međusobno povezanih rizika koji se pojavljuju istovremeno.
Hoće li izbori biti regularni i demokratski?
To se danas ne može unaprijed potvrditi. Ali se ne može ni tvrditi suprotno – da će izbori zbog ovih problema biti neregularni.
Regularnost izbora neće zavisiti samo od toga da li će skeneri raditi. Zavisit će od toga da li će birači moći ostvariti svoje pravo bez prepreka, da li će birački odbori pravilno primjenjivati procedure, da li će tehnička podrška biti dostupna, kako će se postupati u slučaju kvara i da li će eventualne nepravilnosti biti evidentirane, provjerene i otklonjene.
Tehnička funkcionalnost i izborni integritet nisu ista stvar. Skener koji radi nije sam po sebi dokaz da je izborni proces regularan. Ali ni kvar jednog skenera, kašnjenje ili red na biračkom mjestu sami po sebi ne znače da su izbori neregularni.
Ono što će biti presudno jeste način na koji institucije reaguju kada se problem pojavi.
Najvažniji test neće biti skener – nego reakcija sistema
Možda je zato pogrešno 4. oktobar posmatrati kao ispit samo za novu tehnologiju. To će biti ispit za cijelu izbornu administraciju.
Zato se već odavno moralo odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja: Koliko brzo stiže pomoć ako na primjer zakaže uređaj, ako nedostaje operater ko preuzima njegov posaom, ako birački odbor nije kompletan ko osigurava zakonito funkcionisanje, ako građanin ne prođe biometrijsku identifikaciju postoji li jasna alternativna procedura, ako skener odbije listić zna li birački odbor šta treba učiniti, ako se pojavi razlika između podataka kako se utvrđuje koji je podatak relevantan…
Upravo će odgovori na ova pitanja pokazati koliko je novi sistem zaista spreman.
Paradoks: Najskuplja tehnologija, najjeftinija karika – čovjek
U ovoj priči postoji i jedna gotovo simbolična kontradikcija.
Bosna i Hercegovina ulaže više od 110 miliona KM u novi izborni tehnološki sistem. Samo održavanje izbora košta gotovo 25 miliona KM. Kupujemo skenere, biometrijske uređaje, fradimo softver, uvodi se cyber zaštita, plaća se nezavisna revizija.
ZVONO ZA UZBUNU: Alarmi javljaju ko vara na izborima
Ako, na primjer, neko dođe da glasa po po drugi put, ili se pokuša izjasniti sa lažnim dok…
A onda, četrnaest dana prije izbora, CIK govori da nema dovoljno ljudi koji će sve to koristiti. To je lekcija koja nadilazi ovogodišnje izbore.
Digitalizacija izbora nije kupovina opreme. Digitalizacija izbora je promjena cijelog sistema.
A svaki sistem je onoliko snažan koliko njegova najslabija karika.
Četrnaest dana do odgovora
Bosna i Hercegovina sada ulazi u najosjetljivije dvije sedmice izbornog procesa i nemamo dokaza da će izbori biti neregularni. Ali nema ni razloga da se problemi koje sam CIK javno iznosi tretiraju kao beznačajni.
Jer CIK ne govori samo o jednom praznom radnom mjestu već o više od 2.000 operatera, o biračkim odborima koji se još popunjavaju, o predsjednicima i zamjenicima koji nedostaju, o obukama koje kasne.
A testni izbori pokazali su da problem može nastati i tamo gdje ga najmanje očekujemo – u dostavi izbornog materijala.
Zato pravo pitanje pred 4. oktobar nije: „Hoće li raditi skeneri?“
Pravo pitanje je: „Može li izborna administracija u naredne dvije sedmice dokazati da je sposobna upravljati cijelim sistemom kada ga prvi put bude koristio stvarni birački narod?“
Od odgovora na to pitanje zavisit će mnogo više od brzine prebrojavanja glasova.
Zavisit će povjerenje građana u sam izborni proces.
interview.ba
