Centralna banka Francuske (Banque de France) ostvarila je ogroman finansijski dobitak od 12,8 milijardi eura nakon što je izvršila zamjenu dijela svojih zlatnih rezervi.
Kako je saopćeno, riječ je o oko 129 tona zlata – što čini gotovo pet posto ukupnih francuskih rezervi – koje su između jula 2025. i januara 2026. godine prestrukturirane i zamijenjene novim zlatom kupljenim na evropskom tržištu.
Posebno je zanimljivo da se radilo o posljednjem dijelu francuskog zlata koji se nalazio u Sjedinjenim Američkim Državama. Umjesto njegovog transporta i prerade, banka je odlučila prodati postojeće zalihe i kupiti zlato koje već ispunjava savremene međunarodne standarde, a koje je potom pohranjeno u Parizu.
Ova strategija nije nova – Banque de France već godinama postepeno zamjenjuje starije i nestandardne zlatne poluge modernim, tržišno prihvatljivim oblicima. Još tokom šezdesetih godina prošlog stoljeća, najveći dio zlata premješten je iz SAD-a i Velike Britanije u Francusku.
Tokom ukupno 26 transakcija, banka je iskoristila rekordno visoke cijene zlata i ostvarila značajnu kapitalnu dobit.
Francuska danas raspolaže sa oko 2.437 tona zlata, što je čini četvrtom državom u svijetu po veličini rezervi, a sve količine sada se nalaze u Parizu. Preostali dio starijih poluga i kovanica planira se uskladiti s modernim standardima do 2028. godine.
Istovremeno, u Njemačkoj se sve glasnije postavlja pitanje sigurnosti zlatnih rezervi koje se i dalje čuvaju u SAD-u. Pojedini ekonomisti upozoravaju na političku neizvjesnost i pozivaju na povlačenje zlata iz američkih trezora.
Bundesbank trenutno drži oko 1.236 tona zlata u Sjedinjenim Državama, što čini približno 37 posto ukupnih njemačkih rezervi.
“Trump je nepredvidiv i radi sve da generiše prihode. Zato naše zlato više nije sigurno u sefovima Federalne rezerve”, izjavio je Michael Jäger, predsjednik Udruženja njemačkih poreskih obveznika i Evropskog udruženja poreskih obveznika.
Guverner Banque de France, François Villeroy de Galhau, naglasio je da odluka Francuske nije bila političke prirode, već isključivo ekonomska i tehnička.
Kako je pojasnio, zlato koje zadovoljava savremene standarde lakše se prodaje i trguje na evropskom tržištu, pa je kupovina novog zlata bila praktičnije rješenje od prerade postojećih zaliha.
Ova odluka imala je i snažan finansijski efekat – zahvaljujući velikim dobicima, banka je u 2025. godini ostvarila neto profit od 8,1 milijardu eura, nakon što je godinu ranije zabilježila gubitak od 7,7 milijardi.
