Društvene mreže u Bosni i Hercegovini sve više gube ulogu prostora za razmjenu mišljenja i pretvaraju se u mjesto gdje dominiraju uvrede, netrpeljivost i nacionalne podjele. Ono što je nekada bilo sporadično, danas postaje gotovo uobičajeno – komentari puni teških riječi i otvorene mržnje sve češće se mogu vidjeti ispod različitih objava!
Stručnjaci iz oblasti društvenih nauka upozoravaju da je nivo govora mržnje odavno prešao granicu društveno prihvatljivog i da ostavlja ozbiljne posljedice po društvo u cjelini. U zemlji koja još uvijek osjeća posljedice ratne prošlosti, ovakva retorika dodatno produbljuje podjele. Dok se s jedne strane govori o ekonomskim izazovima i neizvjesnosti, s druge strane jačaju društvene tenzije koje se sve otvorenije ispoljavaju na internetu.
Komentari kao prostor bez kontrole
Iako su društvene mreže omogućile slobodu izražavanja, istovremeno su otvorile vrata nekontrolisanom širenju uvreda i diskriminatornog govora. Umjesto argumentovane rasprave, komentari se često svode na vrijeđanje, ponižavanje i međusobne optužbe na nacionalnoj osnovi.
Veliki dio takvog sadržaja dolazi od korisnika koji se kriju iza anonimnih profila ili lažnih identiteta, što dodatno olakšava širenje radikalnih i uvredljivih stavova bez ikakve odgovornosti. Jedna uvreda vrlo brzo izazove novu, pa se rasprave pretvaraju u lanac međusobnih napada iz kojeg je teško izaći.
Ono što zabrinjava je da je u porastu i broj autentičnih profila sa kojih sipaju poruke pune mržnje i netrpeljivosti. Profila ljudi koji žive oko nas, a na čijim fotografijama se nerijetko nalaze u društvu svoje djece. Ako šalju tako brutalne šovinističke poruke na društvenim mrežama, pitamo se s razlogom i strepnjom, kakvim narativima uče svoje potomke?!
Posebno osjetljivo društvo
Zbog svoje prošlosti, Bosna i Hercegovina je posebno podložna negativnim efektima ovakvog ponašanja. Govor mržnje ne ostaje samo na internetu – on može imati šire posljedice i utjecati na odnose među ljudima u stvarnom životu.
Dodatni problem predstavlja činjenica da građani rijetko prijavljuju ovakve sadržaje ili javno reaguju na njih. Time se stvara prostor u kojem se mržnja normalizuje, a odgovornost gotovo da ne postoji. Iako zakonski okvir postoji, njegova primjena u praksi često izostaje.
Internet kao ogledalo društva
Društvene mreže danas jasno reflektuju stanje u društvu. Na njima se mogu vidjeti političke podjele, socijalne frustracije i opšte nezadovoljstvo koje građani nose u svakodnevnom životu.
Mnogi analitičari smatraju da su platforme poput Facebooka i drugih mreža postale svojevrsni ventil kroz koji ljudi ispoljavaju nezadovoljstvo, često na način koji u direktnoj komunikaciji ne bi koristili.
Može li se prekinuti lanac mržnje?
Rješavanje ovog problema zahtijeva dugoročan pristup. Potrebno je unaprijediti zakonske mehanizme, ali i podići svijest o odgovornosti u javnoj komunikaciji. Mediji i institucije imaju važnu ulogu, ali bez promjene ponašanja pojedinaca teško je očekivati stvarni napredak.
Na kraju, ključ ostaje u načinu na koji komuniciramo – u spremnosti da se suprotstavimo mržnji i da biramo riječi koje neće dodatno produbljivati podjele. Jer granica između onoga što se napiše na internetu i onoga što se može dogoditi u stvarnosti često je mnogo manja nego što se čini.
