Građani Federacije Bosne i Hercegovine uskoro bi mogli dobijati veće račune za električnu energiju. Konačnu odluku o povećanju cijena čeka se od Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK), a sve ukazuje na to da će poskupljenja biti neizbježna
Ovaj scenarij već dugo se najavljuje s obzirom na alarmantne podatke o milionskim gubicima Elektroprivrede BiH, neuspješnim rudarskim projektima i promašenim infrastrukturnim investicijama. Sve to posljedica je godina lošeg upravljanja, nepostojanja jasne energetske strategije i potpune zaostalosti u odnosu na evropske i globalne trendove. Na kraju, cijenu će – kao i uvijek – platiti građani.
Podsjetimo, predložene blok tarife podrazumijevaju povećanje cijena struje od 4,8 do čak 8 posto, što će najviše osjetiti domaćinstva sa većom potrošnjom.
Od zemlje koja je do prije nekoliko godina izvozila električnu energiju, BiH je postala uvoznik. Samo u prvoj polovini ove godine potrošeno je oko 150 miliona maraka na uvoz struje.
“Ovo je sve posljedica, s jedne strane, lošeg upravljanja, a s druge strane nepostojanja ozbiljne strategije kako da jedna mala zemlja kao što je BiH, koja je 60 posto zavisna od proizvodnje električne energije iz uglja, a obiluje vodom, suncem i vjetrom, pređe sa uglja na obnovljive izvore. Zadnjih 15-ak godina su se zatvarale oči pred tim problemom”, kaže Damir Miljević, ekonomski stručnjak.
Dodaje da su javna preduzeća nastavila ulagati u zastarjele projekte i ignorisati obnovljive izvore energije, dok prosječna starost termoblokova prelazi 60 godina. Danas, svega 10% električne energije u BiH dolazi iz sunčanih i vjetroelektrana – i to uglavnom iz privatnih investicija.
“Samo niko nije rekao kakva je organizacija, kako se posluje u Elektroprivredi, koliki su troškovi, koliko zapravo rade oni koji su u proizvodnji, a koliko ima svih onih slojeva koji – pitanje je – da li išta rade. Koliko je novopridošlih, koliko se više zaposlilo, kakva je situacija u rudnicima, kakvu kvalifikacionu strukturu imaju i kakav je sistem zapošljavanja”, ističe Svetlana Cenić, ekonomska stručnjakinja.
Po svim parametrima energetske tranzicije, BiH je posljednja u Evropi. Zbog skupih termoblokova i hidroelektrana postali smo nekonkurentni na tržištu. Kupaca je sve manje, a uvoz sve skuplji.
“Uvijek se znalo da je BiH jedini izvoznik električne energije i da je to bio jedini energent kojeg smo imali u dovoljnoj mjeri. Uvozili smo plin i naftu, ali smo kroz električnu energiju pravili energetski balans. Danas, kada nemamo domaći ugalj ni električnu energiju, prinuđeni smo na uvoz. Direktno smo vezani za tržišne cijene, i u ovom momentu možemo govoriti samo o poskupljenju, nikako o pojeftinjenju”, upozorava Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede BiH.
“Mi ćemo imati jedan strašno brz pad. Ne želim širiti paniku i ne mislim da će doći do kolapsa elektroenergetskog sektora u BiH, ali da je stanje alarmantno – jeste”, dodaje Almir Muhamedbegović, energetski analitičar.
Na kraju, ceh ponovo plaćaju građani. Posebno će biti pogođeni oni s višom potrošnjom, uključujući i upotrebu klima uređaja, što je, prema riječima federalnog premijera Nermina Nikšića – luksuz koji se mora platiti.
Izvor: N1
