Velika Britanija bi se na narednim izborima mogla suočiti s jednom od najvećih političkih promjena u svojoj modernoj historiji. Sistem u kojem se vlast stoljećima praktično smjenjivala između dvije dominantne političke opcije mogao bi prvi put ozbiljno biti doveden u pitanje.
Historijski pad povjerenja u velike stranke
Još od 17. vijeka britanska politika funkcioniše kroz neslužbeni dvopartijski okvir, a od 1708. godine vlade su gotovo uvijek bile pod kontrolom jedne od dvije velike političke tradicije. Nekada su to bili Whigs i Tories, a danas su njihovi nasljednici Laburisti i Konzervativci.
Ipak, lokalni izbori održani širom Velike Britanije pokazali su da obje velike stranke bilježe historijski nizak nivo podrške. Takav pad povjerenja otvorio je prostor partijama koje se nalaze na rubovima političkog spektra, kako s desne, tako i s lijeve strane.
Iako su novi parlamentarni izbori planirani tek za tri godine, prvi signali pokazuju da bi se moglo dogoditi nešto što se nije desilo više od 300 godina – da premijer dođe iz stranke koja nije dio tradicionalnog dvopartijskog sistema.
Od Whigsa i Toriesa do Laburista i Konzervativaca
Prva vlast nakon ujedinjenja Engleske i Škotske bila je rezultat političkog nadmetanja grupa Tories i Whigs. One tada nisu funkcionisale kao moderne političke stranke, već kao politički blokovi elita. Tories su uglavnom podržavali monarhiju i Crkvu, dok su Whigs bili više okrenuti parlamentarnom sistemu.
Vremenom su te dvije političke tradicije prerasle u moderne stranke koje su obilježile britansku politiku. Iz njih su se razvili Konzervativci i Laburisti, partije koje su i danas ključni akteri političkog života u zemlji.
Svaki britanski premijer od uvođenja te funkcije dolazio je iz jedne od te dvije političke linije, odnosno iz stranaka koje su iz njih nastale. Čak i premijeri koji nisu formalno dolazili iz glavnih stranaka uglavnom su bili članovi kratkotrajnih političkih opcija nastalih odvajanjem od Laburista ili Konzervativaca.
Manje stranke sve glasnije
Naravno, britanska politička scena uvijek je imala i druge stranke. Posebno važnu ulogu imaju partije iz Škotske, Velsa i Sjeverne Irske, poput SNP-a, Plaid Cymrua i Sinn Féina. Tu su i Liberalne demokrate te Zelena stranka, koje djeluju širom Velike Britanije, ali su do sada imale ograničen uticaj na formiranje vlasti.
Uprkos tome, Laburisti i Konzervativci decenijama su se smjenjivali na vlasti, dok su manje stranke uglavnom imale šansu da utiču na procese samo u situacijama kada nijedna velika partija nije imala jasnu većinu.
Međutim, politička slika sada se ubrzano mijenja.
Uspon Nigela Faragea i Reform UK
Jedna od ključnih figura tog procesa je Nigel Farage, dugogodišnji desničarski političar koji danas predvodi Reform UK, trenutno jednu od najpopularnijih političkih opcija u zemlji.
Reform UK je Farageov treći značajniji politički projekat, nakon UKIP-a i Brexit Partyja. Iako su njegovi raniji projekti imali ograničen izborni domet, Farage je ostavio dubok trag u britanskoj politici, posebno kroz kampanju za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije.
Na posljednjim parlamentarnim izborima Reform UK je osvojio pet mjesta u parlamentu, ali aktuelne projekcije pokazuju da bi stranka mogla ostvariti znatno bolji rezultat u narednom izbornom ciklusu.
Birači traže alternative
Rastu Farageove stranke doprinio je veliki pad popularnosti Konzervativaca, ali i šire nezadovoljstvo birača umjerenim političkim opcijama. Istovremeno, Laburisti gube dio podrške prema Zelenoj stranci, koja također pokušava iskoristiti prostor nastao slabljenjem tradicionalnih političkih centara.
Sve to ukazuje na dublju promjenu u britanskom društvu. Ne radi se o iznenadnom političkom potresu, već o procesu koji se gradio godinama, kroz nezadovoljstvo birača, loše rezultate prethodnih vlada i sve veće nepovjerenje prema strankama koje su dugo dominirale britanskom politikom.
Mogući kraj političkog poretka starog stoljećima
Ukoliko se ovakav trend nastavi, Velika Britanija bi na narednim izborima mogla ući u potpuno novo političko razdoblje, u kojem stari dvopartijski sistem više neće imati snagu kakvu je imao stoljećima.
