Referentni indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) nastavio je rasti i u aprilu, treći mjesec zaredom. Indeks je dostigao 130,7 bodova, što je za 1,6 posto više u odnosu na mart, te za 2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Najveći utjecaj na novi rast imale su više cijene biljnih ulja i energije, dok su dodatni pritisak na tržišta žitarica i đubriva izazvali poremećaji povezani sa sukobom na Bliskom istoku.
Biljna ulja najviše poskupjela
FAO-ov indeks cijena biljnih ulja u aprilu je porastao za 5,9 posto u odnosu na mart, čime je dostigao najviši nivo od jula 2022. godine.
Istovremeno su poskupjeli palmino, sojino, suncokretovo i ulje uljane repice. Rast cijena povezuje se s povećanom potražnjom iz sektora biogoriva, dijelom zbog poticaja u pojedinim zemljama proizvođačima, ali i zbog zabrinutosti za prinose u jugoistočnoj Aziji.
Za zemlje koje uvoze biljna ulja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, ovakav trend može značiti veće troškove uvoza, ali i mogući pritisak na cijene u maloprodaji.
Blagi rast cijena pšenice, kukuruza i riže
Cijene pšenice porasle su za 0,8 posto, djelimično zbog suše u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, kao i očekivanja slabijih padavina u Australiji.
Kukuruz je u aprilu bio skuplji za 0,7 posto, a na rast cijena utjecali su sezonski smanjene zalihe, nepovoljni vremenski uslovi u Brazilu, te veća potražnja za etanolom.
Za razliku od pšenice i kukuruza, sorgo je pojeftinio za 4 posto zbog slabije uvozne potražnje.
Cijena riže porasla je za 1,9 posto, uglavnom zbog većih troškova proizvodnje i distribucije u zemljama izvoznicama, što je povezano i s rastom cijena nafte.
Meso dostiglo rekordne cijene
FAO-ov indeks cijena mesa u aprilu je dostigao novi rekord. U odnosu na mart porastao je za 1,2 posto, dok je u poređenju s aprilom prošle godine viši za 6,4 posto.
Govedina je poskupjela zbog ograničenih zaliha stoke u Brazilu, dok su cijene svinjetine porasle usljed jače sezonske potražnje u Evropskoj uniji.
S druge strane, mliječni proizvodi su pojeftinili za 1,1 posto. Razlog su veće zalihe mlijeka u Evropskoj uniji, kao i bolji rezultati kasne sezone u Oceaniji od ranije očekivanih.
Šećer znatno jeftiniji
Za razliku od mesa i biljnih ulja, indeks cijena šećera zabilježio je značajan pad. U odnosu na mart, šećer je pojeftinio za 4,7 posto, dok je u odnosu na isti period prošle godine cijena niža za čak 21,2 posto.
Pad cijena povezuje se s očekivanjima obilne globalne ponude, kao i početkom nove žetve u Brazilu, jednoj od ključnih zemalja proizvođača.
Veća proizvodnja žitarica, ali i novi rizici
FAO je povećao prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2025. godinu na 3.040 miliona tona, što predstavlja rast od 6 posto u odnosu na godinu ranije.
S druge strane, prognoza svjetske proizvodnje pšenice za 2026. godinu blago je smanjena na 817 miliona tona. To je oko 2 posto manje nego prethodne godine, ali i dalje iznad prosjeka u posljednjih pet godina.
Jedan od glavnih rizika za naredni period ostaju poremećaji u snabdijevanju đubrivima. Zatvaranje Hormuzkog tjesnaca dovelo je do rasta cijena ureje i fosfata, što direktno povećava troškove sjetve i može stvoriti dodatne probleme za naredne poljoprivredne sezone.
AMIS upozorava na pritiske na tržištu
Poljoprivredno-tržišni informacioni sistem (AMIS), koji djeluje u okviru FAO-a, u svom mjesečnom izvještaju Market Monitor navodi da su globalna tržišta u aprilu ponovo bila pod pritiskom.
Posebno se ističu problemi u opskrbi đubrivima, koji su doveli do poskupljenja ureje i fosfata. Time je dodatno narušena dostupnost đubriva, a povećani su i rizici za buduću poljoprivrednu proizvodnju.
April je, prema podacima FAO-a, potvrdio nastavak rasta referentnog indeksa cijena hrane. Zbog toga će u narednim mjesecima posebno važno biti pratiti kretanje cijena, zalihe i logističke uslove kako bi se ublažili mogući rizici na tržištu hrane.
