Emigracija iz Bosne i Hercegovine predstavlja ozbiljan društveno-ekonomski problem koji dodatno komplikuje situaciju u zemlji, posebno zbog niskog prirodnog priraštaja i odlaska visokoobrazovanih mladih ljudi. Odlazak stanovništva, posebno mladih i kvalifikovanih kadrova, otežava privredni rast i razvoj, jer Bosna i Hercegovina gubi ljudski kapital u koji je mnogo uloženo kroz obrazovni sistem
Prema podacma Agencije za statistiku, Bosna i Hercegovina je od 2017. do 2021. godine imala kontinuirano rastući negativni prirodni priraštaj. Postoje istraživanja koja ukazuju na to da kada se prosječan godišnji odliv stanovništva od 36.800 lica koriguje brojem osoba koja se prosječno godišnje vrate u Bosnu i Hercegovinu, budući da su u ovom broju sadržane i privremene migracije (oko 18.600 godišnje), dobije se neto godišnji odliv od oko 18.200 osoba.
Ipak, nije moguće utvrditi stvarni broj ljudi koji su napustili Bosnu i Hercegovinu, jer ne postoji obaveza prijavljivanja odlaska, niti se u Bosni i Hercegovini prikupljaju takvi podaci.
Zadnjih godina su sveprisutniji procesi odlaska mladih, visokoobrazovanih, perspektivnih ljudi u čije je školovanje i obuku Bosna i Hercegovina uložila milione maraka.
Visoki troškovi obrazovanja građana koji napuštaju zemlju stvaraju dodatne gubitke za državu. Investicija u obrazovanje jednog pojedinca do završetka osnovne, srednje škole i fakulteta je značajna, a ti troškovi se ne vraćaju u obliku doprinosa društvu zbog emigracije.
Mnogi nisu u potpunosti svjesni stvarnog ekonomskog udara koji nastaje odlaskom visokoobrazovanih kadrova iz Bosne i Hercegovine. Ovi gubici ne odnose se samo na direktne troškove obrazovanja, već i na dugoročni ekonomski potencijal koji država gubi s odlaskom svakog kvalifikovanog građanina.
“Procjenjuje se da su troškovi školovanja državljanina Bosne i Hercegovine koje se završilo godine, kumulativno posmatrano, koštali oko 25.000 KM za osnovnu školu, 40.000 KM
za srednju školu i oko 58.000 KM za završene akademske studije. Prosječni troškovi završenih
postdiplomskih studija (doktorskih studija) u Bosni i Hercegovini iznose oko 80.000 KM iz čega
su vidljivi ogromni gubici po BiH ekonomiju te u bruto domaćem proizvodu” navodi se u dokumentu.
Kao glavni razlog za odlazak, mladi ističu potragu za boljim životnim uslovima, stabilnim poslovima i većim mogućnostima za napredovanje, čime se Bosna i Hercegovina svrstava među zemlje s najizraženijim “odlivom mozgova”. Ova situacija stvara ozbiljan pritisak na demografsku i ekonomsku budućnost zemlje, jer odlazak mladih i stručnih kadrova smanjuje radnu snagu i inovativni potencijal države.
Kada govorimo o emigraciji iz Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou, jedini podaci u Bosni i Hercegovini koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama su podaci koje vodi Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine radi iseljenja u druge države.
Prema podacima Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, tokom 2024. godine ukupno 2.391 osoba zvanično je odjavila prebivalište radi iseljenja u inostranstvo, saznaje BUKA.
Najveći broj odjava zabilježen je za Austriju – 623 osobe, zatim Hrvatsku – 615, Sloveniju – 421 i Srbiju – 334. U Njemačku je otišlo 271 osoba, dok je u Crnu Goru odjavljeno 67. Za Nizozemsku je evidentirano 19 odjava, dok je za ostale zemlje ukupno odjavljeno 41 osoba, stoji u Migracionom profilu BiH za 2024.godinu
Ovi podaci su, međutim, samo administrativni trag stvarnog odlaska stanovništva i ne obuhvataju ogroman broj onih koji napuštaju zemlju bez formalne odjave prebivališta. Na osnovu međunarodnih popisa i evidencija zemalja prijema, jasno je da se populacija porijeklom iz Bosne i Hercegovine – uključujući i rođene u BiH, ali i njihove potomke – broji u stotinama hiljada.
