Privrednici iz BiH prošle godine su u SAD izvezli robu u vrijednosti od oko 234 miliona KM na koju su platili oko 28 miliona maraka carine po tadašnjoj carinskoj stopi od 12 odsto
Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prije dva dana povećao carine za robu iz BiH na 30 odsto, privrednici iz BiH bi za izvoz iste količine robe morali da plate preko 70 miliona KM carinskih dadžbina ili oko 42 miliona KM više nego prošle godine.
Uprkos tome što izvoz od 234 miliona maraka u SAD čini svega 1,5 odsto ukupnog izvoza iz BiH, Trampovo povećanje carina sigurno će dodatno narušiti pokrivenost uvoza izvozom koji je 2024. godine iznosio samo 36,9 odsto, jer je iz SAD u BiH uvezeno robe u vrijednosti od preko 633 miliona KM.
Kako kaže predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić, američko povećanje carinske stope sa 12 na 30 odsto neće ostaviti prevelik trag na našu privredu, zato što se izvoz kreće oko svega 1,5 odsto, iako će sasvim izvjesno dovesti do pada izvoza, ali ističe da će problem nastati ako se Trampova carinska politika prelije na zemlje Evropske unije.
„Naša prerađivačka industrija je i ovako pogođena i prošle godine je zabilježila pad od oko sedam odsto. Ako Trampovo povećanje carina pogodi naše trgovinske partnere iz EU, a sve su prilike da hoće, to može ozbiljno pogoditi našu industriju“, kaže Škrebić za CAPITAL.
On dodaje da mi ne možemo povećati rentabilnost proizvodnje da nadomjestimo razliku od 18 odsto za koliko su povećane carine za izvoz u SAD.
Na pitanje da li će američki kupci platiti cijenu Trampove odluke da poveća carinu na robu iz BiH, Škrebić kaže da smo mi veoma malo tržište i da izvozimo male količine robe na američko tržište.
„Tržište SAD će našu robu vrlo lako zamijeniti robom sa neke druge strane svijeta, tako da je izvjesnije da će povećanje carina dovesti do pada izvoza u Ameriku“, kaže Škrebić.
Prema zvaničnim podacima o strukturi izvoza u SAD, najviše je izvezla namjenska industrija, odnosno firme iz Federacije BiH Igman, Pretis i Binas na koje se odnosi između 60 i 70 odsto ukupnog izvoza.
Slijedi drvoprerađivačka industrija i izvoz drva i namještaj koji je zbog malih marži veoma osjetljiv na carine, zatim metalna industrija i alati koja je direktno pogođena povećanjem izvoznih troškova i na dolazi IT sektor i softveri koji ne podliježu novim carinama.
Izvor: CAPITAL
