Milioni iz fonda za zapošljavanje završavaju u javnim institucijama koje su već budžetski finansirane – gdje nestaje višak sredstava?
Federalni zavod za zapošljavanje svake godine izdvaja milione maraka za podsticanje zapošljavanja – ali značajan dio tog novca odlazi javnim institucijama koje su već na budžetu.
Postavlja se pitanje: sufinansira li država samu sebe?
U 2025. godini Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) na raspolaganju ima preko 116 miliona konvertibilnih maraka za programe aktivne politike zapošljavanja.
Međutim, analiza dosadašnjeg trošenja ovog novca otkriva jednu zabrinjavajuću pojavu: značajan dio sredstava završava u rukama javnih institucija koje su već korisnici budžeta – što znači da država, praktično, sufinansira samu sebe.
Prema riječima direktorice FZZZ Helene Lončar, cilj programa jeste poticanje zapošljavanja, no konkretni podaci otvaraju prostor za pitanje: ko zapravo ima koristi od ovih programa – građani ili budžetski korisnici?
Javni sektor među korisnicima
U 2023. godini, prema podacima FZZZ, čak 286 poslodavaca iz javnog sektora dobilo je sredstva za sufinansiranje zapošljavanja – ukupno 6.068.540 KM.
U 2024. broj ovih poslodavaca bio je nešto manji – 264 institucije, ali je ukupan broj zaposlenih kroz ove ugovore bio 827 osoba, a iznos sufinansiranja 5.676.424 KM.
Ovdje govorimo o institucijama koje su već budžetski finansirane – poput ministarstava, gradskih uprava, bolnica i komora – koje ionako imaju zakonsku obavezu ili mogućnost da zapošljavaju pripravnike i drugo osoblje.
Postavlja se logično pitanje: šta se dešava s budžetskim sredstvima koja bi inače bila korištena za te iste plate?
Planiranje unaprijed?
Ako javne institucije unaprijed znaju da će dobiti sredstva kroz programe sufinansiranja, moguće je da ih već uključuju u svoje budžete – ili, što je problematičnije, da planiraju uštede koje kasnije ostaju nerasvijetljene.
Transparentnost u ovom segmentu je upitna, jer se ne zna da li se ostvarene „uštede“ vraćaju u budžet, preusmjeravaju ili jednostavno ostaju na raspolaganju institucijama.
Stotine hiljada maraka pojedinim institucijama
Među korisnicima koji su dobili najviše novca izdvaja se Grad Mostar, koji je u 2024. godini dobio 156.000 KM, zatim Gospodarska komora Županije Posavske sa 101.400 KM, te JU Kantonalna bolnica Zenica koja je dobila 99.000 KM.
Posebno zanimljiv je slučaj Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje je u 2023. godini čak šest kantonalnih ministarstava dobilo oko 800.000 KM za zapošljavanje pripravnika.
Nema informacija o tome jesu li ta sredstva vraćena u kantonalni budžet ili su jednostavno omogućila dodatnu potrošnju.
Zaključak
Dok su programi sufinansiranja zapošljavanja osmišljeni s plemenitom namjerom – poticanja rada i borbe protiv nezaposlenosti – njihova implementacija, barem kada je riječ o javnom sektoru, ostavlja mnogo prostora za sumnju.
Umjesto da sredstva idu privatnim firmama i mladim ljudima koji traže posao, milioni završavaju kod onih koji već imaju sigurnu finansijsku podršku države.
Potrebna je hitna analiza i revizija kriterija dodjele sredstava, kao i jačanje transparentnosti, kako bi se osiguralo da javni novac zaista služi općem dobru – a ne duplom finansiranju javnih institucija.
U prilogu ove priče donosimo dokumentaciju sa spiskom svih javnih institucija koje su dobile sredstva, iznose, broj zaposlenih i datume ugovora:
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na samobunt.com.
